Hrvatska 50. od 64 zemlje na globalnoj ljestvici konkurentnosti

Hrvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne za 2023. godinu, na 50. mjestu od 64 zemlje obuhvaćenih istraživanjem, priopćila je u utorak Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Iako je ove godine pala na ljestvici konkurentnosti u odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je i dalje deset mjesta bolje rangirana nego 2020. godine. Naime, lani je Hrvatska napredovala za 13, a ove godine pala za tri mjesta, dok zadnjih nekoliko godina ostvaruje značajno poboljšanje u ocjeni konkurentnosti.

I ove godine prvo mjesto zauzima Danska, a slijede Irska i Švicarska.

Hrvatska je najbolje ocijenjena u tri područja: konkurentnosti vanjske trgovine, socijalnoj zaštiti i cijenama.

Najveća poboljšanja ostvarena su u javnim financijama s naglaskom na suficit proračuna opće države i rast kreditnog rejtinga zemlje, rast izvoza usluga te rast udjela žena u menadžmentu.

S druge strane, Hrvatska je na ljestvici konkurentnosti nazadovala zbog visoke stope inflacije, usporavanja rasta BDP-a i pada učinkovitosti u upravljanju vodama.

Anketirani menadžeri su kao najvažnije odlike hrvatskog gospodarstva istaknuli visoku kvalificiranost zaposlenih, dobro obrazovanje, kvalitetnu infrastrukturu i dinamičnost ekonomije.

Zanimljiva su i područja u kojima je Hrvatska među tri najkonkurentnije zemlje u svijetu: najbolja je po turističkoj potrošnji i rastu zaposlenosti, a među najbolje tri zemlje po stopama rasta BDP-a, radne snage i minimalne plaće.

S druge strane Hrvatska je među najgore tri ocijenjene zemlje zbog pada ukupnog broja stanovnika, odljeva visokokvalificiranih radnika iz gospodarstva, financijskoj pismenosti i učestalosti pripravništva na tržištu rada.

Po opterećenosti porezima Hrvatska je 61. među 64 zemlje koje su sudjelovale u istraživanju, u kategoriji koja je ocjenjivala realno porezno opterećenje građana.

“Hrvatska ima visokokvalificiranu radnu snagu i dobru infrastrukturu i to joj daje ogroman potencijal za povećanje konkurentnosti, ali su za jači iskorak nužne reforme sustava u cilju efikasnije uporabe javnog novca i resursa koje Hrvatska ima. HUP konstantno poziva na reforme koje bi olakšale poslovanje u Hrvatskoj, a time i ubrzale rast BDP-a, plaća zaposlenicima i standarda svakog građanina“, komentirao je v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivan Mišetić.