Hrvatska može biti energetski neovisna

Štete od plinske krize zbog rusko-ukrajinskog spora još se zbrajaju u hrvatskom gospodarstvu, koje uvelike ovisi ne samo u uvozu plina, nego energije uopće. Skupo ćemo platiti i interventni uvoz koji je u prvi plan pogurao pitanje pronalaženja alternativnih dobavnih pravaca za plin, a onda i pitanje mora li Hrvatska toliko ovisiti o uvozu energenata i energije. Članovi Udruge za razvoj hrvatske odlučno tvrde da imamo dovoljno svojih izvora energije i da je gotovo ne trebamo uvoziti.

»Kada bi Hrvatska iskoristila sve svoje potencijale obnovljivih izvora energije, uvozili bismo je manje od četiri posto. Plin je u protekloj krizi nepotrebno istaknut kao naš glavni energent, a kada bismo iskoristili svu svoju raspoloživu biomasu od drva za proizvodnju energije, već bismo proizvodili 10 posto energije«, kazao je predsjednik Udruge Nikola Čupin.

Čupin objašnjava da se oko 20 posto posječene šume ne može iskoristiti. U proizvodnji parketa odbaci se 60 posto drva, što bi mogao biti golemi izvor energije. Vjesnikov sugovornik upozorava da Hrvatska izvozi svoje trupce u Pečuh u Mađarskoj, gdje sagorijevaju u termoelektrani te se od njih dobiva energija. Istodobno se mučimo s problemom plinofikacije gradova u Gorskom kotaru pokraj kojih trunu šume koje se mogu iskoristiti kao energent. U Dalmaciji se može koristiti solarna energija, a u kontinentalnoj Hrvatskoj izvori energije mogu biti geotermalne vode. U tome je, dakle, Hrvatska i više nego raznolika.

Udruga za razvoj Hrvatske uskoro će pokrenuti širu kampanju savjetovanja po lokalnim zajednicama, nudeći znanje, iskustvo i praktična rješenja u problemima komunalne energetike uopće. Okupljaju pedesetak stručnjaka koji su već pokrenuli program edukacije o učinkovitoj javnoj rasvjeti na kojoj se mogu uštedjeti milijunski iznosi. Potpredsjednik društva Ranko Skansi kaže da bi Zagreb mogao samo na javnoj rasvjetu uštedjeti i 40 milijuna kuna na godinu.

»To je dovoljna svota da se pokriju svi troškovi električne energije vrtića na zagrebačkom području u godini dana«, kaže Skansi. Zapravo, cilj Udruge je potaknuti promišljanje kako bolje gospodariti svojim resursima te mijenjati komunalne sustave da bi bili štedljiviji, i to uz pomoć domaćih stručnjaka.

Višestruka korist
»Mnogi pitaju koliko stoji ulaganje u obnovljive izvore energije i koliko je isplativo. Oni su skuplji od primarnih izvora energije, ali je korist višestruko veća«, kaže Čupin. Primjerice, za energanu na drva potrebno je pribaviti drvo iz šuma, ali sječom bolesnih šuma, a ne zdravih. Time se same šume održavaju i pomlađuju. Netko mora i dopremiti trupce do energane, za što je potrebna dodatna radna snaga, te se potiče zaposlenost. »Tako je korist društva višestruka, jer bismo se brinuli o održavanju šuma, zaposlili bismo ljude, a na kraju bismo dobili vlastitu energiju, a ne uvezenu«, kaže naš sugovornik.