Hrvatska klizi prema lošem scenariju

Kuna je najslabija u posljednjih sedam godina, što je, kažu analitičari, posljedica loše ekonomske situacije u Hrvatskoj i visoke zaduženosti države. Budući da je eurozonu zahvatila nova recesija, a većini njezinih članica opet je snižen kreditni rejting, mnogi se boje i destabilizacije kune. Može li ona zadržati sadašnju vrijednost? Kuna polagano slabi, a euro je postigao najveću vrijednost u posljednjih sedam godina. Njegov srednji tečaj trenutačno iznosi 7,54 kune, što je najviša razina od siječnja 2005., istaknula je Zagrebačka banka u dnevnom izvješću. Istodobno slabi i euro, koji je prema dolaru pao najniže u posljednjih 16 mjeseci. Domaća valuta pada u odnosu na europsku i američku, pa srednji tečaj dolara iznosi 5,95 kuna, prema tečajnici HNB-a. "Kuna može sačuvati vrijednost, ali to uvelike ovisi o tome hoće li Vlada očuvati sadašnji kreditni rejting države. Stoga podupirem Vladu u tim nastojanjima i smatram da bismo se svi trebali angažirati radi očuvanja rejtinga", naglašava ekonomski analitičar Guste Santini. Očuvanju stabilnosti kune, smatra, puno bi pridonijelo smanjenje izdataka iz državnog proračuna, za nekih devet milijarda kuna. Budemo li očuvali kreditni rejting, u Hrvatskoj ćemo uštedjeti oko četiri milijarde kuna za kamate. Naime, ako nam kreditni rejting padne, porast će nam kamate na kredite, upozorava Santini. Profesor Ljubo Jurčić nije izravno odgovorio na pitanje može li se očuvati tečaj kune. "Mi klizimo prema lošem scenariju. Kuna se umjetno održava. Ona sada ima veću vrijednost od realne, što u Hrvatskoj plaćamo rastom vanjskog duga i rastom kamata", kaže Jurčić za Novi list. Podsjeća da je još lani prognozirao da će kamate na hrvatske državne obveznice u inozemstvu skočiti na osam posto, koliko trenutačno iznose kamate na obveznice u dolarima, što znači da novo zaduživanje za našu državu postaje znatno skuplje. Hoće li Hrvatska zadržati kreditni rejting, kaže, bit će poznato najkasnije u ožujku ili travnju, a prije toga bonitetne agencije će razgovarati s Vladom. Rejting ne ovisi samo o smanjenju javne potrošnje. "Rejting je politička ocjena o tome kolika je dugoročna sigurnost povrata uloženih sredstava", kaže Jurčić, misleći na kredite. Ako proizvodnja pada, onda će i rejting države pasti, smatra Jurčić. Zanimljivo, agencija Standard & Poor's upravo je snizila rejting većini članica eurozone, iako su mnoge od njih kresale javnu potrošnju. Agencija je dala do znanja da štednja nije dovoljna mjera za izlazak eurozone iz recesije.