Hrvatska ima novi rekord u EU: U zadnja tri mjeseca prošle godine bilo je1137 stečajeva

Hrvatska je u zadnjem kvartalu prošle godine imala najveći porast broja stečajeva u Europskoj uniji u odnosu na prethodni kvartal, no istodobno nam raste trend otvaranja novih tvrtki, pokazuje najnovija statistika Eurostata. Skok broja stečajeva u zadnjem kvartalu u Hrvatskoj bio je 18.5 posto, iza nas su Slovačka (+16,8 %) i Luksemburg (+15,7 %).), dok je najveći pad u broju proglašenja stečajeva zabilježen u Latviji (-26,8 %), Mađarskoj (-25,6 %) i Rumunjskoj (-23,4 %). Po broju stečajeva, Hrvatska je na kraju prošle godine također bila daleko lošija od prosjeka EU, gdje su u četvrtom tromjesečju prijave stečajeva porasle za 0,6 posto u usporedbi s trećim kvartalom, dok je u eurozoni bilo 2,7 posto više stečajeva nego u kvartalu ranije. Kad je europski prosjek u pitanju, to je i dalje iznad razina prije pandemije, odnosno četvrtog kvartala 2019. godine.

Podaci hrvatskog Državnog zavoda za statistiku (DZS) kažu da je u zadnjem kvartalu 2023. u Hrvatskoj bilo ukupno1.137 stečajeva, no istovremeno je otvoreno 8.396 novih firmi, najviše u listopadu. Broj novootvorenih u zadnjem kvartalu porastao je za 4,2 posto u odnosu na kvartal ranije, i po tome smo bolji od prosjeka EU i eurozone. Naime, u četvrtom tromjesečju 2023. broju registracija poduzeća porastao je za 0,1 posto u EU i manji je za 1,1 posto u eurozoni, u usporedbi s trećim tromjesečjem 2023. U trećem tromjesečju 2023. broj registracija poduzeća porastao je za 0,6 posto u EU i za 0,4 posto u eurozoni.

Najveći porast registracija novih poduzeća u lanjskom zadnjem kvartalu bilježi se u Irskoj (+84,1 %), Rumunjskoj (+11,4 %) i Poljskoj (+7,6 %), a najveći pad u registracijama novih poduzeća zabilježen je u Luksemburgu (-10,3 %), Slovačkoj (-10 %) i Danskoj (-8,1 %).

Eurostat je napravio i usporedbu podataka od 2015. godine, te navode da je broj registracija novih poduzeća u EU uglavnom bio u uzlaznom trendu od 2015. do kraja 2019. Trend se preokrenuo s pandemijom, uz značajna smanjenja ove aktivnosti u prvom i drugom tromjesečju 2020., da bi se ponovno oporavio u trećem tromjesečju 2020. godine. Potom nije bilo jasnog trenda u broju registracija između četvrtog kvartala 2020. i četvrtog kvartala 2022. godine, a zatim je tijekom sva četiri kvartala 2023. broj registracija bio u blagom uzlaznom trendu. U drugom tromjesečju 2023. godine nove registracije su dosegle najvišu razinu od 2015. godine.

Kad je pak u pitanju broj proglašenja stečaja, došlo je do pada između prvog tromjesečja 2015. i prvog tromjesečja 2017., a zatim je to uglavnom išlo prema gore do trećeg tromjesečja 2019. godine. Pad broja bankrota u prvom i drugom tromjesečju 2020. statističari tumače vladinim mjerama podrške poduzećima tijekom početka pandemijske krize, no nakon toga broj proglašenja stečajeva rastao je tri uzastopna tromjesečja, od trećeg tromjesečja 2020. do prvog tromjesečja 2021., iako je i tad još uvijek ostao ispod razina prije pandemije. Broj stečajeva vrhunac je dosegnuo u trećem tromjesečju 2022. godine, što je bila najviša zabilježena razina od drugog tromjesečja 2015. godine. Taj je rast nadmašen lani u drugom tromjesečju, zatim su se objave stečaja smanjile u trećem tromjesečju 2023., nakon čega je uslijedio blagi porast u četvrtom tromjesečju 2023. godine.