Hrvatska ima najniži dug lokalnih jedinica u Europi

Republika Hrvatska je fiskalno centralizirana zemlja s najnižim dugom lokalnih jedinica u Europi i s prilično restriktivnim kriterijima zaduživanja lokalnih zajednica, piše Anto Bajo u newsletteru Instituta za javne financije pod nazivom "Planovi kapitalnih investicij i dug lokalnih jedinica".

Ukupan dug lokalnih jedinica u 2009. iznosio je 6 milijardi kuna, a smanjio se u odnosu na prethodnu godinu za 200 milijuna kuna. To je uglavnom rezultat smanjenja zaduživanja lokalnih trgovačkih društava. Podaci Eurostata pokazuju da izravni dug lokalnih jedinica 26 europskih zemalja u prosjeku čini 5,6 posto BDP-a, dok hrvatski, prema podacima Ministarstva financija, iznosi oko 0,6 posto BDP-a. Ukupni dug hrvatskih lokalnih jedinica – krediti i obveznice uvećani za jamstva iznosi tek 1,8 posto BDP-a i još uvijek je među najnižima u Europi. Glavni generatori zaduživanja su Grad Zagreb, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska županija. Ukupan dug lokalnih jedinica po stanovniku pokazuje pak veliku nejednakost u teretu kreditnih obveza, a najopterećeniju su stanovnici Grada Zagreba i Primorsko-goranske županije. Na ustanove i trgovačka društva Grada Zagreba, Primorsko-goranske županije i Istarske županije odosi se 90 posto odobrenih suglasnosti za zaduživanje, odnosno oko 5,3 milijarde kuna. Grad Zagreb dao je društvima iz svog holdinga suglasnost za 3,8 milijardi kuna, Primorsko-goranska županija za 800 milijuna kuna, a Istarska za 680 milijuna kuna. Deset posto suglasnosti – oko 500 milijuna kuna – raspoređeno je na 14 županija, a četiri županije nisu svojim društvima i institucijama dale niti jednu suglasnost za zaduživanje. Lokalne jedinice mogu se zadužiti ako su im prihodi i rashodi uravnoteženi uzimanjem kredita, zajmova ili izdavanjem obveznica. Dugoročno se mogu zadužiti samo za investiciju financiranu iz vlastita proračuna, s potvrdom predstavničkih tijela uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija. Lokalne jedinice ne mogu se zaduživati u ime svojih ustanova i komunalnih poduzeća, ali mogu jamčiti za njihove dugove bez suglasnosti Vlade

Postojeća razina duga lokalnih jedinica ukazuje da su proračunska ograničenja njihova zaduživanja prerestriktivna, što je posljedica slabog uvida u visinu, strukturu te izvore financiranja kapitalnih investicija, smatra Bajo te dodaje da je ograničavanjem zaduživanja država neizravno ugušila inicijative lokalnih jedinica.