Hoće li i nova vlast, uzdižući OPG-ove, ponovno najviše dati velikim sustavima?

Da poljoprivreda mora biti definirana kao strateška grana gospodarstva, a obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) postati temelj razvoja budućeg održiva nacionalnog agrara, dodirne su točke poljoprivrednog programa HDZ-a i Mosta.

Poljoprivreda mora biti definirana kao strateška grana gospodarstva, a obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) bit će temelj razvoja budućeg održiva nacionalnog agrara. Da taj projekt bude uspješno realiziran slijedi i prodaja državnih hektara gdje će prednost imati OPG-ovi i mladi poljoprivrednici, te pokretanje Agro banke s povoljnijim uvjetima krediranja, revizija programa ruralnog razvoja i uvođenje sustava zelene javne nabave.

Konkurentnija proizvodnja

Ovo su dodirne točke iz poljoprivrednog programa Hrvatske demokratske zajednice čiji su autori Tihomir Majdak i Đuro Njavro i programa Udruge Život kojom predsjeda Antun Laslo i koji je zapravo ugrađen u agrarni koncept Mosta. Kreatori nove poljoprivredne politike i partneri u budućoj Vladi RH, HDZ i Most iznose da su postigli visoki konsenzus o potrebi obnove hrvatskog sela kroz zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima uz bolje uvjete rada i poslovanja kako bi se iskoristili još neaktivirani potencijali te osigurala konkurentnija proizvodnja hrane ne samo za lokalno tržište već i za izvoz.

Dvojac Majdak-Njavro ističe kako su tijekom protekle tri godine stručni timovi HDZ-a ostvarili golemu kilometražu Lijepom našom kako bi na licu mjesta, u svakoj županiji, detektirali što agrarni sektor treba da bi mogao biti ravnopravniji europskoj konkurenciji i stoga njihov program donosi snažan zaokret naspram nagomilanih problema. Iz udruge Život pak podsjećaju kako oni najbolje znaju koje promjene treba uvesti jer dnevno žive probleme hrvatske poljoprivrede kroz stotine (ne)uspjelih projekata svoga članstva.

Budući partneri u ponuđenim projekcijama iznose ipak i neke svoje specifične mjere. HDZ bitnim smatra navodnjavanje i najavljuje kako je do 2020. moguće realizirati 40 projekata na 50 tisuća hektara i time udjel navodnjavanih površina dignuti sa današnjih 1,8 na pet posto. Iz udruge Život paralelno poručuju kako je njima jako bitan zakon o poštenim trgovačkim odnosima, mnoge članice EU ga imaju i njime štite male proizvođače, no hrvatske političke elite unatoč nekim inicijativama iz realnog sektora do sada su uporno ignorirale tu problematiku.

Sve inicijative za mogući budući procvat nacionalnog agrara, ponuđene minulih dana u trokutu HDZ-Život-Most definitivno stoje. Imaju nedvojbeno snažno uporište u očekivanjima više od 90 tisuća obiteljskih gospodarstava koja su evidentirana u sustavu korisnika poljoprivrednih potpora. Međutim, dosadašnja povijest daje razlog za oprez. Naime, neovisno o tome tko je u protekla dva i pol desetljeća neovisnosti RH stolovao u Banskim dvorima (HDZ samostalno, SDP & HSS, HDZ & HSS, SDP & HNS) u svim poljoprivrednim strategijama i programima obiteljska gospodarstva nominirana su kao glavni stup razvoja dok su svi usvojeni zakoni i provedbene mjere zapravo pogodovali velikim sustavima.

HDZ pak sada naglašava da OPG koncept ne isključuje velike te raznovrsno poduzetništvo u agraru, ali je hrvatskoj poljoprivredi potreban strateški oslonac na OPG i njihovo interesno povezivanje u proizvođačke organizacije, zadruge i klastere s ciljem aktiviranja neiskorištenih mrtvih kapitala (od zemljišta do ljudi) kako bi se povećala zaposlenost i proizvodnja te kako bi dokinuli hrvatski deficit u hrani koji doseže 1,5 milijardi dolara uz gubitak gotovo 50.000 radnih mjesta.

Prodaja državnog zemljišta

Da poljoprivrednici vape za jeftinijim kreditima to već i vrapci na grani znaju. No, preustrojiti Hrvatsku poštansku banku u Hrvatsku poljoprivrednu banku baš i neće biti moguće s obzirom da je nedavno dokapitalizirana iz privatnih izvora. Prodaja državnog zemljišta možda je najrealnija mjera kojom država za 552 tisuće hektara može utržiti znatno više od dvije milijarde eura, ako ne i povrh tog iznosa što je dostatno ne samo za Agrarnu banku već i niz nedostajućih kapitalnih investicija, ne samo u poljoprivredi već i u ribarstvu na koje mnogi zaboravljaju. Revizija ruralnog programa nužna je jer su prvi natječaji odrađeni nakaradno. No, tom poslu treba pristupiti filigranski oprezno kako eventualne posljedice odgode ne bi platili još skuplje.