HNB utvrdio konačni prijedlog motiva za hrvatsku stranu eurokovanica

Komisija za novac Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici utvrdila konačni prijedlog motiva za nacionalne strane budućih hrvatskih eurokovanica, koji će razmotriti Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i o čemu će Vlada donijeti zaključak. Predloženi motivi su šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Nikola Tesla. Pritom će šahovnica kao motiv biti zajednička podloga na svim kovanicama, a ostali će motivi na apoenima biti raspoređeni na sljedeći način: na kovanici od dva eura bit će prikazana geografska karta Hrvatske, na jednom euru motiv kune, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla, a na jednom, dva i pet centa naći će se motiv glagoljice.

Osnovni kriteriji za odabir kojima su se pri odlučivanju vodili članovi Komisije za odabir i Komisije za novac jesu prihvatljivost motiva najširem dijelu javnosti, neovisno o regionalnoj pripadnosti, dobi, svjetonazoru ili političkom opredjeljenju te njegova djelotvornost da bude nacionalni simbol, odnosno da postiže visok stupanj identifikacije u najširoj javnosti. Kako se navodi u priopćenju HNB-a, ključno je bilo da motiv predstavlja Hrvatsku, bilo općeprihvaćenim simbolima, velikanima, kulturnim ili prirodnim znamenitostima, izumima ili povijesnim zbivanjima. Također, ističu, važno je bilo da je u međunarodnom okružju motiv prepoznat kao hrvatski, a bitna je i tehnička izvedivost motiva na malim dimenzijama kovanica te činjenica da predloženi motiv nije podložan autorskim pravima. Naposljetku, tu je i kriterij konverzije, odnosno sposobnost motiva da olakša prijelaz na novu valutu, u likovnom obliku, ali i zbog emocionalnog povezivanja tradicije s novom valutom, eurom.

Građanima šahovnica na prvome mjestu
Uz to, u svojoj finalnoj odluci Komisija za novac u svojem se odabiru rukovodila i ocjenama motiva građana koji su sudjelovali u odabiru nacionalne stranice eurokovanica u web-anketi na stranici euro.hr i u strukturiranome nacionalnom istraživanju na uzorku od 1.000 građana. Motivi koje su građani ocjenjivali bili su šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik.

Svoje ocjene u web-anketi dalo je gotovo 50.000 građana, a svaki motiv građani su imali prilike ocijeniti od jedan od pet (odnosno ocjenama u rasponu od "uopće mi se ne sviđa" do "najviše mi se sviđa"). Mogli su predložiti i po jedan dodatni motiv (slobodni prijedlog) u skladu s vlastitim stavom o tome koji bi motiv najbolje predstavljao Hrvatsku na nacionalnoj strani eurokovanica.

Najveću prosječnu ocjenu dobila je šahovnica, slijedi geografska karta Hrvatske, glagoljica, kuna te Dubrovnik, pri čemu je potonji motiv bio bitno slabije ocijenjen u odnosu na druge motive. Građani su iznijeli više od 11.000 slobodnih prijedloga, a među njima se dominantno izdvojio motiv Nikole Tesle. Pojedinačno je Teslu predložilo 2.599 građana, što čini više od 20 posto svih prijedloga, odnosno Tesla je dobio dva i pol puta više glasova nego drugorangirani prijedlog (vidi listu na kraju priopćenja).

U sklopu istraživanja javnog mnijenja na uzorku od 1.000 građana najveću prosječnu ocjenu dobila je šahovnica, slijedi geografska karta Hrvatske, Dubrovnik, glagoljica te kuna, pri čemu su potonja tri motiva bila vrlo izjednačena. U toj je telefonskoj anketi samo 300 građana iznijelo svoje prijedloge motiva, a uz Plitvička jezera i prirodne ljepote Hrvatske, građani su također naveli Nikolu Teslu kao mogući motiv za nacionalnu stranu eurokovanica.

Na temelju odabranih motiva Hrvatska narodna banka početkom kolovoza objavit će otvoreni natječaj za izradu idejnog rješenja (grafičkog prikaza) nacionalne strane kovanog novca eura. Grafički oblikovane motive nacionalne strane kovanica eura HNB će sredinom listopada ove godine poslati Europskoj komisiji i Vijeću Europske unije, odnosno na odobrenje svim članicama europodručja.

Podsjetimo, Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada donijela u prosincu 2020., predviđen je odabir motiva i njihova grafičkog oblikovanja za nacionalnu stranu eurokovanica, a Hrvatska narodna banka određena je kao institucija koja će organizirati nabavu novčanica i kovanog novca eura. Za razliku od novčanica eura, koje su jednake u svim članicama europodručja, kovani novac eura i centa nosi informaciju zemlje koja ga je izdala te na naličju prikazuje nacionalne simbole te zemlje. Naličje kovanica naziva se stoga i nacionalnom stranom kovanica eura i centa. Kada Hrvatska uvede euro za svoju valutu, eurokovanice izdane u Hrvatskoj nalazit će se u optjecaju i jednako će vrijediti u svim državama europodručja.

Odabir motiva stoga je posebno važan jer će se kovanice s motivima koji simboliziraju Hrvatsku koristiti i izvan njenih granica. S obzirom na zahtjevnost proizvodnje kovanog novca, pripremne aktivnosti već su započete.

Izrada optjecajnoga kovanog novca eura s hrvatskom nacionalnom stranom trebala bi započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura, odnosno nakon Odluke Vijeća EU-a da Hrvatska uvodi euro.

Komisija za novac
Članovi Komisije za novac su: Ivana Jakir Bajo, viceguvernerka i predsjednica, Bojan Fras, viceguverner, zamjenik predsjednika, dok su članovi viceguverner Michael Faulend, viceguverner Slavko Tešija, poslovni direktor HNB-a, Tomislav Presečan, Neven Barbaroša, viši savjetnik u Uredu guvernera, Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac, a vanjski članovi Komisije: Đuro Črnjak, specijalist i sudski vještak u području tiska i zaštite novčanica i dokumenata (prvi direktor Hrvatskoga novčarskog zavoda), Vesna Mažuran Subotić, specijalistica u području medaljarstva i numizmatike, bivša muzejska savjetnica i voditeljica Gliptoteke HAZU-a i Ivan Mirnik, poznati hrvatski arheolog i numizmatičar. Za potrebe odabira motiva i grafičkog prikaza za hrvatsku nacionalnu stranu kovanica eura pridruženi dodatni vanjski članovi Komisije za novac u svojstvu gosta su: Zvonimir Frka-Petešić, glavni koordinator Koordinacijskog odbora za komunikacije Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, Zvonimir Savić, glavni koordinator Upravljačkog odbora Nacionalnog vijeća za uvođenje eura i Stipe Župan, član Upravljačkog odbora Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. Zamjenici članova Komisije su: Ivan Biluš, izvršni direktor Sektora platnog prometa i Boris Zaninović, izvršni direktor Sektora podrške poslovanju. Tajnik Komisije za odabir i Komisije za novac jest Damir Bićanić, savjetnik u Direkciji za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem Sektora za gotov novac Hrvatske narodne banke.