HGK članovima smanjio doprinose 25 posto

Skupština Hrvatske gospodarske komore koja je održana u četvrtak u Zagrebu donijela je odluku o smanjenjnu komorskog doprinosa za 25 posto. Time će tvrtke članice uštedjeti oko 22 milijuna kuna, koji će ostati na njihovim računima, istaknuo je nadan Vidošević, predsjednik HGK.

Prilikom izlaganja proračuna HGK za 2010. Vidošević se osvrnuo na prozivanje o troškovima HGK rekavši da HGK nije najveći problem hrvatskog gospodarstva te je vrlo neodgovorno da se proziva institucija koja ne samo da ima povijesno značenje već i da je i sama tijekom 157 godina utjecala na razvoj gospodarstva. Na vrlo negativne trendove koji su obilježili hrvatsko gospodarstvo u 2009. upozorila je zamjenica predsjednika Jasna Belošević Matić. Kao prvo, prema analizi HGK ukupni pad BPD-a u 2009. iznositi će 6,5 posto što nije daleko od od europskog prosjeka koji iznosi 4 posto, ali će i dalje u već oslabljenom gospodarstvu i dalje potaknuti trend zaduživanja i veliki rast nezaposlenosti.

-U prvih devet mjeseci godine otpušteno je oko 50 tisuća radnika, što je dvostruko više nego u 2008. i 2007. Najpogođeniji sektori su drvna indsustrija i proizvodnja namještaja gdje je nezaposlenost povećana za 20 posto te trgovina u kojoj je povećana za pet posto-rekla je Belošević- Matić u svom izlaganju. Kao jedan od glavnih problema gospodarstva istaknula je visoku razinu tekuće nelikvidnosti u realnom sektoru gdje su najpogođenije grane su trgovina, prerađivačka industrija, građevinartsvo i poslovanje nekretninama. Nelikvidnost u realnom sektoru već četrnaest mjeseci kontinuirano raste, a nepodmirene obaveze tvrtki dosegle su 19,3 milijarde kuna i veće su za 47,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Insolventnih tvrtki je 24,5 tisuća te 35 tisuća obrtnika koji imaju 4,8 milijardi nepodmirenih obveza.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević od sutra, kada službeno započinje predsjednička kampanja, privremeno će obustaviti sve svoje obaveze na sadašnjoj funkciji. Kako je rekao na današnjem godišnjem okupljanju u HGK, to je ujedno bio i razlog da se termin Skupštine pomakne dva tjedna prije nego što je to bio običaj prethodnih pet godina. Naime, prethodnih godina termin održavanja je uvijek bio unutar prvih dva tjedna u prosincu, a ove godine zbog poštivanja pravila u predsjedničkoj kampanji u drugoj polovici studenog.

Belošević Matić se osvrnula i na državni proračun gdje je, kaže, stabilizacija moguća jedino uvođenjem dodatnih prihoda. Naglasila je da je proračun za 2009. godinu napravljen preoptimistički te da su podcijenjena recesijska kretanja u Hrvatskoj i Europi. Naglasila je da su njegove kalkulacije rađene na rastu BDP umjesto na njegovom padu. Sukladno tome, kaže Belošević Matić i bilo je očekivati da se rabalans proračuna radio već početkom ove godine i u njega ugradio pad, a rebalansom još u dva navrata tražilo rješenje da se smanje rashodi i napokon pronađu dodatni prihodi. Ipak je pohvalila zadnji, treći rebalans iz srpnja kojim je vlada popravila proračun i čiji će se efekti mjera tek vidjeti. - Do sada je vlada u poduzetim mjerama osigurala tek stabilnost državnih financija, dok je kod poduzeća i stanovništva izostao efekt antirecesijskih mjera- naglasila je zamjenica predsjednika HGK.

Upozorila je da se kod proračuna za 2010. mora voditi računa o rashodima i ne smatrati ih nedodirljivima jer u protivnom, kod sastavljanja proračun za iduću godiunu koji bi trebao iznositi 120 milijardi kuna neće bit puno odmaka od sadašnje lošeg upravljanja javnim financijama koji se temelji na neprimjerenoj razini potrošnje i pokazuje da nema političke volje za zaokretom u razvojnoj politici. Krajem srpnja bruto inozemni dug iznosio je 40,6 milijardi kuna, što je za pet milijardi ili 13,9 posto više od onoga iz srpnja 2008. U strukturi bruto duga dominira dug tvrtki koji su odgovorni za 64,8 posto, dok država sudjeluje s tek 10 posto. Država je pak povećala ukupne dugove zaduživši se u tri kvartala za novih 9,4 milijarde kuna, čime je privatnom sektoru i stanovištvu značajno ograničila pristup financiranju. Kao pozitivan pomak Belošević je navela pad uvoza za 27,4 posto, ali, nažalost, uz istovremeni pad izvoza od nešto manjih 22 posto, čime je pokrivenost uvoza izvozom narasla na 49,1 posto. U gotovo svim granama gospodarstva zabilježen je pad.