Građanima isplaćeno 100 mil. kuna više kamata nego za kredite

Ljeto je donijelo blage pomake u kreditnoj politici banaka. Nakon što je mjesecima država dobivala glavninu raspoloživih kredita, u srpnju su bankari građanima odobrili 330 milijuna kuna novih stambenih kredita, čime se stambeni portfelj vratio na razinu od početka godine. Sve ostale vrste kredita stanovništva su u padu, od kartičnih do auto i potrošačkih kredita.

Državi trećina kredita
U odnosu na početak godine ukupan iznos odobrenih autokredita smanjen je za 1,1 milijardu kuna, pa ne iznenađuje što je prvi dio godine donio pad prodaje automobila 50 posto. U srpnju su krediti poduzećima porasli za 600 milijuna kuna, no u odnosu na kraj 2008. zajmovi tvrtkama veći su samo za jednu milijardu kuna, pa ne iznenađuje opća nelikvidnost. Glavnina raspoloživih kredita otišla je državi i državnim fondovima – koji su zaduženi 11 milijardi više nego početkom godine, a srpanj je donio tek blago usporavanje rasta. Ukupni krediti banaka potkraj srpnja bili su 254 milijarde kuna, u tom mjesecu porasli su za 1,2 milijarde, a država je dobila trećinu.

Nakon što je HDZ-ov predsjednički kandidat Andrija Hebrang šokirao izjavom da građani ne troše, već “mažu vrat debeloj guski”, srpanjski podaci HNB-a otkrivaju da nije pokolebao stanovništvo, koje i dalje povećava štednju, no ipak sporijim tempom nego prijašnjih godina. U srpnju je oročena štednja građana porasla za 1,1 milijardu kuna – koliko je u tom mjesecu odobreno novih kredita. Od početka godine depoziti građana porasli su za 4,2 milijarde kuna.

Pad profitabilnosti i ROE
Unatoč rastu kamata na kredite, sektor stanovništva u plusu je 100 milijuna kuna, kad se računaju kamate isplaćene na štednju u odnosu na naplaćene kamate po kreditima. – Neto kamatna marža, koja je u drugom tromjesečju pala sa 2,41% na 2,3 posto, najniža je u povijesti, što znači da je dobar dio troškova banka zadržala za sebe i nije prenijela na klijente.

Kamatni su troškovi rasli 25 posto, a prihodi tek 12 posto u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani – istaknuo je Zoran Bohaček, direktor HUB-a, predstavljajući 19. HUB analize. Banke bilježe pad profitabilnosti zahvaljujući i četverostrukom rastu rezervacija za identificirane gubitke, sa 260 milijuna kuna u prvom polugodištu 2008. na 1,1 milijardu kuna u prvih šest mjeseci 2009. No, to im osigurava dodatnu stabilnost da pretrpe buduće probleme u naplati.

Pala je i stopa povrata na kapital (ROE), koja bi do kraja godine mogla biti niža od 8 posto, što je na granici profitabilnosti i blizu je povrata na obveznice. – To ne znači da će vlasnici banaka prodati banke i novac uložiti u obveznice, no dugoročno bi se dio ulaganja mogao odliti u zemlje s većim ROE – procjenjuje.