Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lis 2015

Građani sve više novca drže na tekućim računima

Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr / RBA analize  

Građani sve više novca drže na tekućim računima

U ovoj godini depozitni novac, kojeg između ostaloga čine sva potraživanja na tekućim i transakcijskim računima, porastao je za 3,5 milijarde kuna, dok su oročeni i štedni depoziti, unatoč uvođenju poreza na kamatu, porasli za 635 milijuna kuna

Posljednji podaci Hrvatske narodne banke potvrđuju da građani sve više novca drže na tekućim i transakcijskim računima.

Naime, prema podacima HNB-a u kolovozu je depozitni novac, kojeg čine sva potraživanja na žiro-računima, tekućim računima i drugim računima njihovih nositelja, porastao za 1,6 milijardi kuna (3,5%) u odnosu na srpanj dok je na godišnjoj razini porastao za 4,1 milijardu kuna (+9,2%). Istovremeno, u odnosu na kraj 2014. depozitni novac je porastao za 3,5 milijardi kuna (+7,9%).

Monetarni agregat M1 (novčana masa), koja uz depozitni novac kod kreditnih institucija obuhvaća i gotovinu izvan kreditnih institucija te depozite ostalih financijskih institucija kod HNB-a, na kraju kolovoza iznosio je 69,9 mlrd kuna.
U odnosu na srpanj novčana masa M1 porasla je za 1,5 milijardi kuna ili 2,2 posto, na godišnjoj razini porasla je za gotovo 5,2 milijarde kuna ili 8 posto, a u ovoj godini za 6,5 milijardi kuna ili 10,2 posto.

Povećanju novčane mase u kolovozu pridonio je mjesečni rast depozitnog novca te sklonost stanovništva ka držanju likvidne financijske imovine na tekućim i transakcijskim računima. To je dijelom rezultat pada kamatnih stopa banaka na depozite te uvođenja poreza na dohodak od kamata početkom godine, navode analitičari RBA, no podatak da su ukupni štedni i oročeni depoziti u ovoj godini porasli za više od šesto milijuna kuna ne podupire tu tezu.

Naime, ukupni štedni i oročeni depoziti iznosili su na kraju kolovoza 200 milijardi i što je za 220 milijuna kuna ili 0,1 posto manje nego prije godinu dana. Ali na mjesečnoj razini porasli su u kolovozu za 1,8 milijardi kuna ili 0,9 posto, dok su u ovoj godini, dakle u razdoblju nakon uvođenja poreza na dohodak od kamata, porasli za 0,3 posto, odnosno za 635 milijuna kuna.

Podaci pokazuju da su građani oročene i štedne depozite povlačili krajem prošle godine, na što je vjerojatno utjecala najava oporezivanja kamata, ali i ovoj godini je strah ipak splasnuo pa se oročeni i štedni depoziti ipak polako oporavljaju.

Iznos gotovine izvan kreditnih institucija (krajem kolovoza je iznosio 21,5 mlrd kuna) na mjesečnoj razini pao je za 125,4 milijuna kuna ili 0,6 posto. Dugoročno gledano trendovi su malo drugačiji: na godišnjoj razini porastao je za 1,1 milijardu kuna odnosno za 5,5 posto, a u ovoj godini za 3 milijarde kuna ili 15,8 posto.

Ukupna likvidna sredstva M4 - koja obuhvaćaju novčanu masu M1, štedne i oročene depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca - krajem kolovoza zabilježila su mjesečni rast za 3,2 milijarde kuna ili 1,2 posto, dosegnuvši iznos od 281 milijarde kuna.

U odnosu na kolovoz prošle godine monetarni agregat M4 zabilježio je rast za 5,3 milijarde kuna (1,9%), dok su u odnosu na kraj 2014. viši za 7,7 mlrd kuna (2,8%). Rastu najšire definiranog agregata na godišnjoj razini pridonio je već spomenuti godišnji rast monetarnog agregata M1, dok su ukupni štedni i oročeni depoziti na godišnjoj razini, kako smo već spomenuli, pali.

Iskazani rast štednih i oročenih depozita u kunskoj protuvrijednosti na mjesečnoj razini ublažio je niži tečaj EUR/HRK koji je krajem kolovoza bio 0,6 posto niži u usporedbi s prethodnim mjesecom. Također, godišnja aprecijacija kune u odnosu na euro za 1,1 posto doprinijela je padu štednih i oročenih depozita iskazanih u kunama.


Komentari članka

Vezani članci

Kristjan Staničić: Cilj nam je da turistima kontinent bude jednako vrijedan motiv dolaska kao i obala

04.08.2026.

Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija. Cijenu mora pratiti i određena kvaliteta usluge

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

Fiskalizacija 2.0: Od 2027. i paušalci moraju izdavati eRačune

27.07.2026.

Od 1. siječnja 2027. i poduzetnici izvan sustava PDV-a, obrtnici, paušalci i proračunski korisnici moraju izdavati i fiskalizirati eRačune

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk