Poduzetnički portal · Članak
28 Velj 2009
Gotovo milijarda i pol kuna za četiri nova kongresna centra
Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Edis Felić
Ministarstvo turizma dodijelilo je prošle godine Splitu, Opatiji i Dubrovniku bespovratna financijska sredstva u visini 1,5 milijuna kuna za gradnju kongresnih centara.
Ovi gradovi, kao i Grad Zagreb, ušli su u početnu fazu osnivanja centara - izradu projektne dokumentacije, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i ostale dokumentacije. Od svih gradova, jedino je opatijsko poglavarstvo konkretno obznanilo da se vrijednost njegova ukupnog projekta procjenjuje na 210 milijuna kuna, dok su ostali gradovi taj podatak zatajili.
U Opatiji je na djelu javno-privatno partnerstvu, i to koncesijskog tipa (koncesija na 40 godina). Grad Opatija će pritom financirati troškove konzultanta za javno-privatno partnerstvo u vrijednosti od maksimalno 1,8 milijuna kuna, dok sve ostale troškove preuzima na sebe privatni partner. Privatni partner će svake godine Gradu plaćati procijenjenu vrijednost prava građenja od oko 1,7 milijuna kuna.
Tako će u Opatiji objekt imati dvije zatvorene etaže. Prva, na 1.200 četvornih metara, druga, upola manja i ostakljena. Ukupni broj mjesta je 1.800, međutim. postoje i velike mogućnosti pregrade i modifikacija. Na vrhu građevine bit će otvorena pozornica u obliku amfiteatra, s montažnom pozornicom i ekranom. Prema aktualnom dinamičkom planu, gradnja Centra trebala bi početi u rujnu 2009., a završiti u prosincu 2010. U ostalim gradovima to nam nisu znali reći.
U Dubrovniku su donijeli odluku za uređenje Babinog kuka, kao buduće lokacije kongresnog centra. Gradnja na 70 tisuća četvornih metara bit će u nekom od oblika javno-privatnog partnerstva, a centar će sadržavati više polivalentnih dvorana, kapaciteta 3.000 do 5.000 sudionika. Uz višenamjenske poslovne prostore s garažnim dijelom (jedna ili više etaža), moguća je i gradnja manjeg hotela.
U sklopu projekta Istočna obala gradske luke, u Splitu je počela prva faza u realizaciji ovog vrlo velikog i izuzetno važnog projekta, čiji bi kapacitet trebao biti tri do četiri tisuće sudionika. Na međunarodnom natječaju sudjelovat će eminentni svjetski urbanisti. Obuhvat, u kojem se osim kongresnog centra i ostalih turističkih i poslovnih sadržaja planira izmještanje glavnog željezničkog i autobusnog kolodvora te rekonstrukcija gradske luke koja se mora prilagoditi sve većem broju putnika i prometa, vrlo je složen i zahtjevan. Kao što ističu u splitskom poglavarstvu, sve intervencije koje se budu radile moraju voditi računa o blizini Dioklecijanove palače, prometnim rješenjima...
Sredstva koja su dobili od Ministarstva pomoći će upravo izradi svih studija i analiza o veličini i sadržajima kongresnog centra kao i sagledavanju konačnog izgleda i urbanističkog rješenja cijele lokacije.
Višestruko isplativo
Iako nije ušao u projekat Ministarstva, i u Zagrebu će se graditi kongresni centar. Proveden je urbanističko-arhitektonski natječaj i osigurano zemljište u vlasništvu Grada, a predviđena je gradnja podzemne garaže te prema potrebi i novog hotela. Financirat će se modelom javno-privatnog partnerstva. Za izradu projektne dokumentacije i ishođenje dozvole za građenje osigurano je 15,6 milijuna kuna. Kongresni centar bi trebao primiti oko 4.000 gostiju, a ideja je da se sagradi jedna velika dvorana koja bi se mogla podijeliti u više srednjih i manjih.
Koliko će stajati kongresni centri u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu teško je reći. Ipak, ako će Opatijci izdvojiti procijenjenih 210 milijuna kuna, mogli bismo ugrubo reći da bi, s obzirom na planirane kapacitete u preostala tri grada, svaki od njih mogao izdvojiti oko 500 milijuna kuna.
Sigurno je da će kongresni centri produljiti turističku sezonu. U Dubrovniku je kongresni turizam inače razvijen tijekom cijele godine, a s ovim će biti i zastupljeniji. U Opatiji se pak predviđa 70.000 sudionika u prvoj, a 100.000 u petoj godini poslovanja. Broj noćenja u prvoj godini trebao bi se povećati za 35 tisuća, a u petoj godini za 45 tisuća, uz porast godišnje potrošnje u restoranima za pola milijuna eura te godišnje potrošnje u sektoru slobodnih aktivnosti i zabave za 840 tisuća eura.
Komentari članka
Vezani članci
Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku
03.06.2026.Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici
Marković Vukadin o turističkoj sezoni usred krize: Možda će nam i svanuti
07.04.2026.Gost u središnjem Dnevniku HRT-a bila je Izidora Marković Vukadin iz Instituta za turizam. Komentirala je trenutačno stanje predsezone te kakva su daljnja očekivanja s obzirom na promijenjene energetske i geopolitičke okolnosti.
Unatoč ratovima i neizvjesnostima, rezervacije u Hrvatskoj iznenađujuće dobre
20.03.2026.Ključni izazovi u turizmu koji su uvjetovani ratovima, trenutačno stanje vezano za rezervacije i očekivanja za ovu sezonu - u fokusu su turističkih agencija.
Hoteli traže radnike - Filipinci i Nepalci kao okosnica sezone
20.02.2026.Nedostatak radne snage na obali posebno je vidljiv uoči turističke sezone. Poslodavci sve češće zapošljavaju radnike iz trećih zemalja bez kojih, čini se, ni ove godine neće moći.
Klimatske promjene pomaknule sezonu: Rujan postaje sve privlačniji mjesec za turiste. Niže cijene smještaja i lijepo vrijeme
25.08.2025.Posezona u Hrvatskoj izgleda obećavajuće. Naime, kako sada stvari stoje, glavna sezona bi se mogla produžiti u rujan, za koji već nekoliko godina turistički djelatnici govore kako ustvari i ne pripada tom »posezonskom« razdoblju već špici sezone.
Tag cloud
- 2867 članka imaju tag turizam
- 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2714 članka imaju tag hrvatska
- 1814 članka imaju tag svijet
- 1399 članka imaju tag ict
- 1575 članka imaju tag poljoprivreda
- 2006 članka imaju tag financije
- 541 članka imaju tag krediti
- 1658 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1347 članka imaju tag industrija
- 1253 članka imaju tag investicije
- 1081 članka imaju tag zapošljavanje
- 1084 članka imaju tag menadžment
- 697 članka imaju tag tehnologija
- 1184 članka imaju tag EU
- 872 članka imaju tag poduzetništvo
- 692 članka imaju tag opg
- 462 članka imaju tag BDP
- 362 članka imaju tag kompanije
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 556 članka imaju tag poticaji
- 710 članka imaju tag marketing
- 408 članka imaju tag potpore
- 521 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 453 članka imaju tag start up
- 539 članka imaju tag porezi
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 492 članka imaju tag gospodarstvo
- 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 531 članka imaju tag obrazovanje
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 437 članka imaju tag osijek
- 513 članka imaju tag dzs
- 453 članka imaju tag energetika
- 429 članka imaju tag vlada
- 418 članka imaju tag hnb
- 346 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
