Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Sij 2025

Golubić: Suncokret je bio takav da ga nije ni trebalo navodnjavati

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Karolina Rastija  

Golubić: Suncokret je bio takav da ga nije ni trebalo navodnjavati

Posjetili smo Dragoljuba Golubića koji se cijeli život bavi poljoprivredom. Jedan je od rijetkih koji je osigurao sve usjeve, a i velik dio površina je pod sustavom navodnjavanja. Prošle je godine izabrao SelectiS hibrid suncokreta koji mu se pokazao vrlo otpornim i s visokim prinosom.

"Koliko se ima, toliko se krpa", kaže naš domaćin Dragoljub Golubić iz Vaške nedaleko Slatine. To je moto koji ga je vodio kroz život i s kojim, kako nam je ispričao, sretno i zadovoljno žive. On je i nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva otvorenog još 2000. godine kada je s obitelji krenuo u proizvodnju povrća. Sadili su papriku, patlidžan, cvjetaču.

Cijena je povrća s godinama padala pa su se okrenuli svinjogojstvu. Hranili su 17 krmača, no i to nije dugo trajalo. Kaže, nekih šest godina. Kako su povećavali površine, posvetili su se intenzivnom ratarenju, pa tako danas obrađuju 68 hektara.

U radu pomaže cijela obitelj, pogotovo sin Renato koji je od malih nogu pokazao veliku volju za poljoprivredom i želi nastaviti obiteljsku tradiciju pa je i on otvorio svoj OPG.

Golubić najviše uzgaja kukuruz, no tu su još i soja, ječam, u zadnje dvije godine bob te suncokret. I sam je svjestan sve izraženijih klimatskih promjena i neizvjesnih godina te sve svoje usjeve osigurava, a 43 hektara navodnjava budući da je u blizini sustav navodnjavanja Kapinci-Vaška.

Problem s prolaskom na natječajima
"S ovim hektarima može se solidno živjeti, ali rizik je toliko ulagati i prepustiti sve slučaju, u ovom slučaju vremenu", smatra on. Kupio je vlastitim sredstvima svu mehanizaciju i tri tifona koja su mu bila potrebna, jer, žali se, ni na jednoj mjeri za sredstva iz europskih fondova nije uspio proći. Ističe da je problem bio u bodovanju te da ni sam ne razumije kako je to kod nekoga prošlo, a kod nekoga ne.

"I sin mi se nalazi u neobranom grožđu. On niti je mali, a niti mladi poljoprivrednik po njihovim kriterijima te se po tome ne može prijaviti na navedene natječaje".

Što se navodnjavanja tiče, Golubić je jako zadovoljan: "Prošle godina na tabli od devet hektara imao sam 38 pokusa od 7 različitih sjemenskih kuća", priča nam te dodaje kako je u normalnim godinama prinos na toj zemlji bio 7-8 tona kukuruza, a u sušnim kakva je bila lani 5 maksimalno. "Mi smo ostvarili 12,7 t/ha, na čistom pijesku. Kukuruz je bio strava, no dali smo po pet puta po nekih 27 litara vode", pojasnio je.

jetveni se rokovi, napominje, više ne mogu pratiti - sve se to pomjerilo. On je odlučio ići na ranije rokove sjetve i to mu se pokazalo vrlo uspješnim. Također, odabir sortimenta smatra vrlo važnim u borbi s vremenskim uvjetima.

Prošle godine isprobao novi hibrid suncokreta iz SelectiS programa
Oduvijek su težili naprednoj poljoprivrednoj proizvodnji, stoga su uvijek bili spremni na inovativna poljoprivredna rješenja pa su se tako prošle godine odlučili isprobati SelectiS hibride suncokreta tvrtke AgroChem MAKS te nisu požalili, ističe Golubić.

Zbog toga je od lani u svoj plodored uvrstio Hysun 310 SU hibrid suncokreta: "Saznao sam za ovaj program na stručnom predavanju prošle godine. Odmah sam ga uvrstio u plan sjetve i pokazalo mi se odličnim, za iduću godinu planiram isprobati nove SelectiS hibride kukuruza te svakako ponoviti i možda uvesti još neke nove hibride suncokreta".

Priča nam kako je u prošloj zaista zahtjevnoj godini Hysun 310 SU pokazao izvanredne rezultate.

Sijao ga je 3. travnja 2024. Iako je sjetvena norma za njega oko 65 tisuća biljaka, išao je na 63 tisuće, malo rjeđi sklop, ali suncokret je to iskompenzirao veličinom glava. U jesenskoj gnojidbi bacio je 300 kilograma 0-20-30, predsjetveno 350 kg 15-15-15 te 120 kilograma KAN-a u kultivaciji.

"Slušam priče prijatelja koji su imali zastupljene druge sjemenske kuće, no Hysun ne bježi nijednoj konkurenciji, čak mislim da i odskače. Ostvario sam 4.560 kg u prosjeku, međutim to je bilo na četiri različite parcele", nastavlja on. Na pojedinim tlima ostvario je i debelo preko 5 tona po hektaru, kaže, što znači da ima visok genetski potencijal, odnosno da može dati još puno više.

Ove godine planira uvrstiti i TORA biostimulatore i folijarna gnojiva u ishranu ratarskih kultura kulturu kako bi biljka bila još jača za izazove koje će vrijeme donijeti, a za savjete se zahvaljuje stručnom savjetniku tvrtke AgroChem MAKS Matiji Bedeu koji mu je pružao podršku kada je to bilo potrebno.


Komentari članka

Vezani članci

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Isplaćeno 20 milijuna eura potpora za proljetnu sjetvu

18.05.2026.

Zbog velikog odaziva poljoprivrednika, jedinični iznos potpore za prvih 10 prihvatljivih hektara od 100 EUR/ha odnosno 50 EUR/ha za sljedećih 10 hektara razmjerno je umanjen

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk