Franjo Luković: Ako izvrsnost nije formula uspjeha, tko će joj težiti?

– Sistemska i strukturna korupcija ponavlja se iz jednog političkog ciklusa u drugi. Ta korupcija generira nefair utakmicu u kojoj se uspjeh ne postiže izvrsnošću, već naštimavanjem. Kao i u sportu, ako je sudac korumpiran, tko će biti korektan i truditi se ako zna da je rezultat utakmice unaprijed poznat? Ako izvrsnost nije formula uspjeha, tko će joj težiti? Vlada nije identificarala to kao ključan problem. To je hendikep za reforme. Koruptivni sustavi ponude i potražnje nezainteresirani su za promjene jer im remeti uhodane kanale – rekao je na okruglom stolu u sklopu Ekonomske konferencije ZŠEM-a ekonomist Franjo Luković, bivši predsjednik Uprave Zagrebačke banke, koji osim sistemske i strukturne korupcije, ključnim ograničenjima rasta u hrvatskom poduzetništvu smatra i manjak kompetencija, mobilnosti faktora proizvodnje i stabilnosti institucionalnog, makroekonomskog okruženja.

Nove generacije manje su lojalne

Suvlasnica IT tvrtke Poslovna inteligencija Anita Cvetić Oreščanin osvrnula se na nedostatak kompetencija i ljudstva s kojima su suočene mnoge tvrtke u Hrvatskoj.
Suvlasnica IT tvrtke Poslovna inteligencija Anita Cvetić Oreščanin osvrnula se na nedostatak kompetencija i ljudstva s kojima su suočene mnoge tvrtke u Hrvatskoj.

– Situacija u Hrvatskoj se u posljednjih 15 godina prilično primijenila. Nove generacije su manje lojalne te su i uz silne programe usavršavanja spremni spakirati kofere i trajno iseliti iz Hrvatske. U našem sektoru sve više promatramo gdje ćemo tražiti dodatne resurse. Razmišljamo o otvaranju tržišta u Bugarskoj, o povećanju kvota stranih radnika i slično, rekla je Cvetić Oreščanin, poduzetnica godine po izboru mreže Women in Adria.

A gdje je gospodarska vizija?

Moderator okruglog stola novinar Željko Ivanković ponukan izjavom profesora Vladimira Gligorova da je optimalan onaj porez koji bi građanin sam platio upitao je direktora Europlakata Dinu Dogana koji bi on porez platio. Na što je Dogan odgovorio kako je spreman platiti porez da mu država barem ne smeta u poslovanju ako mu već ne pomaže. Direktor Europlakata ustvrdio je kako Hrvatskoj nedostaje jasna vizija gospodarskog razvoja.

– Ako nemate cilj, nećete ga ni ostvariti. To je ključno, a sve naše rasprave o porezima i slično su bespredmetne. Mogu reći da se kao poduzetnik ne bavim politikom, ali to bi bilo glupo jer se politika svakodnevno bavi sa mnom – kazao je ovaj dugogodišnji poduzetnik ispričavši svoje poslovno iskustvo koje je, kako kaže, možda i najbolji primjer kako se u Hrvatskoj posluje.

>>>Rast ne garantira izvrsnost, mnoga mala poduzeća trebaju ostati mala kako bi zadržala kvalitetu

– 2007. gradonačelnik Zagreba odlučio je osnovati Zagreb plakat i proglasio vanjsko oglašavanje komunalnom djelatnošću kako bi sam sebi mogao dodjeljivati poslobe bez natječaja. Time je Zagreb plakat monopolistički zavladao svim zagrebačkim površinama za oglašavanje. U listopadu 2013. Visoki upravni sud proglasio je gradonačelnikovu odluku da je vanjsko oglašavanje komunalna djelatnost ništavnom. Unatoč pravomoćnoj presudi Visokog upravnog suda, na terenu se ništa nije promijenilo. Javili se Trgovačkom sudu zbog šutnje administracije i dobili drugu pravomoćnu presudu. I opet se ništa nije promijenilo – ispričao je Dogan, a na to se primjerom novog modela biznisa u IT-u nadovezala direktorica Cvetić Oreščanin. – Programeri rade za klijente u cijelome svijetu iz svoje fotelje i ni ne razmišljanju o zapošljavanju u nekoj domaćoj tvrtki. Za svoj rad plaćeni su preko PayPalla i ne plaćaju porez, a Porezna uprava ne može ih detektirati.

Konkurentnost se postiže obrazovanjem

– Hrvatska čini manje od 1% stanovništva EU i manje od 1% ekonomske snage njezinog BDP-a. Mi ne možemo utjecati na pravila igre, već nam je vrhunac ako ih možemo shvatiti, prilagoditi se i iskoristiti to te postati konkuretni na europskoj razini. Put tome je kroz izvrsnost. Majka svih promjena je promjena obrazovanja i to sveučilišne razine obrazovanja. U svim dijelovima ekonomije i društva treba stvarati uvjete za natjecanje jer jedino tako idemo ka izvrsnosti – istaknuo je Đuro Njavro, dekan ZŠEM-a i domaćin konferencije koji je na okruglom stolu sudjelovao u ulozi poduzetnika u privatnom visokom školstvu. Potom je objasnio kako je upravo visoko školstvo najmanje reformirano u proteklih 25 godine te da je akademska zajednica javnog sveučilišta koje čini 95% ustanova za visokoškolsko obrazovanje u državi previše zatvorena.

– Uspoređivali smo tri ekonomska fakulteta – ljubljanski fakultet ima 110 profesora s doktoratom, a od 40 njih doktorat je steklo u inozemstvu, na ZŠEM-u je 44 takva profesora i 37 ih ima doktorate iz EU ili svijeta, dok je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu 175 profesora s doktoratom, a samo 5 ih je stečeno u inozemstvu. Ako nam je akademska zajednica zatvorena kako možemo očekivati da će oni proizvesti konkurentnu elitu koja će biti konkurentna? – zapitao se Njavro zagovarajući reformu visokoškolskog obrazovanja i njegovog sustava financiranja. Naime, profesor Njavro zalaže se za uvođenje sustava vauchera koji bi stavio studenta u fokus interesa te omogućio da studenti temeljem svog izbora sami oblikovali školski sustav o čijoj je 30-postotnoj predimenzioniranosti govorio profesor Neven Budak.