Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Srp 2016

FINA: U blokadi 330 tisuća građana, duguju 39 milijardi kuna

Izvor: www.poslovnipuls.com · Autor: PoslovniPuls  

FINA: U blokadi 330 tisuća građana, duguju 39 milijardi kuna

Krajem svibnja u blokadi je bilo gotovo 330 tisuća građana s više od 39 milijardi kuna neplaćenih dugova, i to ponajviše prema bankama, a iako je to zakonski omogućeno, pokretanje postupka osobnog bankrota zbog nemogućnosti podmirivanja dugovanja do sada je pokrenulo samo 536 građana, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina)…

Prema podacima Fine, ukupni dug građana krajem svibnja je iznosio 39,16 milijardi kuna, a više od polovice, odnosno 53 posto ili 20,76 milijardi kuna, odnosi se na dug građana perma bankama, kreditnim unijama i štedionicama. Dodaju li se tome i leasing te factoring društva, osiguravatelji i tvrtke za kartično poslovanje, dug građana prema svim financijskim institucijama je krajem svibnja ove godine iznosio 23,78 milijardi kuna ili 60,7 posto ukupnog iznosa.

Drugi vjerovnik po veličini duga građana su država i jedinice lokalne samouprave, kojima su građani na kraju svibnja bili dužni 4,3 milijarde kuna, što je 11,05 posto ukupnog nedomirenog duga blokiranih građana.

Promatrano prema ročnosti duga, pak, prevladavaju građani čija su dugovanja starija od godine dana. Takvih je krajem svibnja bilo 251.887 ili 78 posto ukupnog broja blokiranih, a dugovali su 31,3 milijarde kuna, što čini 94 posto ukupnog duga.

Analiza podataka o blokiranim građanima po visini njihovih dugovanja pokazuje da njih 45 posto ili 149.434 pojedinačno duguje više od 10, a manje od 100 tisuća kuna, dok njihove ukupne nepodmirene obveze iznose 5,5 milijardi kuna.

Više od 33 milijarde kuna se, pak, odnosi na 53.200 građana čiji pojedinačni dug premašuje iznos od 100 tisuća kuna. Glavnina tog iznosa, odnosno 20,7 milijardi kuna, odnosi se na 4.318 građana s pojedinačnim dugovima višima od milijun kuna.

S početkom ove godine na snagu je stupio zakon koji omogućava osobni banktor (Zakon o stečaju potrošača), a koji propisuje da je građanin, odnosno potrošač, nesposoban za plaćanje ako najmanje 90 dana uzastopno ne može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza u ukupnom iznosu većem od 30 tisuća kuna.

Postupak se pokreće dobrovoljno, na zahtjev potrošača, no podaci Fine pokazuju da se od 330 tisuća blokiranih na taj korak do početka srpnja odlučilo tek 500-tinjak građana.

Naime, Fina je objavila i pregled zbirnih podataka iz sustava stečaja potrošača, koji pokazuje da je zahtjev za pokretanje izvansudskog postupka pri Fininim savjetovalištima, kao prvog koraka u postupku osobnog bankrora, do 4. srpnja podnijelo ukupno 536 građana te jedan obrtnik, koji ukupno duguju više od 208,3 milijuna kuna.

Finini podaci pokazuju i da je 144 tih postupaka završilo izdavanjem Potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma. Radi se o slučajevima kada je ili istekao rok od 30 dana koliko je zakonom predviđeno trajanje ovog postupka ili je neki od vjerovnika odbio ovaj postupak, nakon čega predmet preuzima sud.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

Poljoprivredna komora: Stanje je alarmantno, prijeti gašenje OPG-ova. Situacija izmiče kontroli

29.07.2026.

Situacija u poljoprivredi vrlo je loša, negdje i alarmantna jer se uz afričku svinjsku kugu pojavila kuga malih preživača, a poskupljenje plavog dizela prisilit će male poljoprivrednike na zatvaranje OPG-ova, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za nov

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk