Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2009

Faktoringom do lakšeg uvoza

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Renato Đurđević  

Faktoringom do lakšeg uvoza

Putem uvoznog faktoringa uvoznici mogu razviti svoje poslovanje jer se dugovanje ne bilježi u poslovnim knjigama uvoznika kao financijska obveza, već kao obveza prema dobavljaču, za razliku od bankovnih akreditiva ili jamstava. Na taj način tvrtke mogu uvesti više robe i eventualno više zaraditi.

Uvozni faktoring je najmanji član u hrvatskoj obitelji faktoringa i vjerojatno će proteći još pokoja financijska kriza dok se ne izmigolji iz sjene starije braće. Primjerice, najveća tvrtka koja pruža faktoring usluge u Hrvatskoj Erste Factoring i ne nudi tu uslugu navodno zbog manjka interesa klijenata i složenosti takve usluge. S druge strane, faktori koji su uvrstili uvozni faktoring u svoj portfelj ostvaruju minorni promet u tom segmentu faktoringa poput zagrebačkog Prvog faktora. Ta prva faktoring-kuća u nas je lani okrenula 450 milijuna eura od čega na uvozni faktoring otpada svega 0,5 posto prometa.

Uvozni faktoring omogućuje tvrtkama da kupuju robu iz inozemstva bez bankovnih garancija, akreditiva ili avalnih mjenica. Tvrtka robu normalno naručuje s ugovorenom odgodom plaćanja, ali umjesto plaćanja u korist njezina dobavljača u inozemstvu, fakturu plaća na račun faktoring-kuće. U svakom slučaju, kaže Vesna Šojat, predsjednica Uprave Erste Factoringa, uvozni faktoring je proizvod namijenjen visoko bonitetnim domaćim klijentima koji redovito uvoze od inozemnog dobavljača uz uvjet odgode plaćanja s dospijećem minimalno 30 dana.

Dva su oblika uvoznog faktoringa. U prvom slučaju riječ je o dobavljačkom faktoringu, faktoring-kuća financira tvrtku koja uvozi robu iz inozemstva, na način da uplati sredstva inozemnoj tvrtki, a po dospijeću se naplati od kupca – tvrtke sa sjedištem u Hrvatskoj, dok je u drugom slučaju faktoring kuća u Hrvatskoj korespodent inozemnoj faktoring-kući i samo daje garanciju. Znači, u uvoznom faktoringu javljaju se četiri sudionika: klijent, faktoring-kuća, kupac (u inozemstvu) i korespodentna faktoring kuća u zemlji dužnika. Putem uvoznog faktoringa, smatraju financijaši, uvoznici mogu razviti svoje poslovanje jer se dugovanje ne bilježi u poslovnim knjigama uvoznika kao financijska obveza, već kao obvezu prema dobavljaču za razliku od bankovnih akreditiva ili jamstava koji smanjuju kreditnu sposobnost. Na taj način tvrtke mogu uvesti više robe i eventualno više zaraditi.

- Daljnja prednost uvoznog faktoringa u odnosu na bankovne akreditive leži u tome što je uvozni faktoring revolving posao, tj. poslovanje se obavlja unutar određenih limita koji se tijekom razdoblja korištenja ‘pune i prazne’. Suprotno uvoznom faktoringu, bankovni akreditiv jednokratni je posao što klijentu znatno otežava i usporava proceduru rada. Naime, jednom kad klijent iskoristi akreditiv kod svakog sljedećega mora proći bančinu provjeru boniteta što traje znatno dulje. Uz to, uvoznik pri korištenju uvoznog faktoringa ne snosi troškove poslovanja, već ih snosi izvoznik-prodavatelj dok pri korištenju bankarskih akreditiva i garancija troškove najčešće snosi uvoznik-kupac. Na taj način uvoznici mogu pobrati više marže ili pak prodati robu po konkurentnijim uvjetima nego tvrtke koje uvoze robu koristeći se uslugama bankarskih akreditiva ili garancija - tumači Tomaž Kačar, direktor Prvog faktora.

Za razliku od domaćeg faktoringa u kojem faktoring kuća ima izravan kontakt s klijentom i potpisan ugovor s pratećom dokumentacijom, kod uvoznog se faktoringa ne potpisuje ugovor već samo ‘Introductory letter’ odnosno generalna cesija što je podloga za obavljanje posla uvoznog faktoringa. U domaćem faktoringu klijent je u ulozi prodavatelja, jer u tom slučaju on faktoring kući prodaje svoja potraživanja, a u uvoznom je faktoringu u ulozi kupca, no u oba se slučaja provjerava klijentov bonitet.

Ključna razlika je i u ulozi faktoring-kuće. Kod domaćeg faktoringa ona je kreditor, a kod uvoznog isključivo garant. Zasad, uvozni faktoring najviše traže tvrtke koje su zaglibile s bankovnim garancijama i akreditivima, odnosno one kojima je bilanca preopterećena tim instrumentima osiguranja pa im je smanjena kreditna sposobnost. Upitno je koliko će se taj vid faktoringa razvijati u budućnosti jer faktoring kuće najavljuju da će više promovirati izvozni faktoring jer je traženiji, a i u skladu je s nacionalnim planom gospodarske politike.


Komentari članka

Vezani članci

Ozbiljan deficit: Fali nam 30 milijuna litara vina, a omotnica neiskorištena

26.02.2026.

Pokrivenost uvoza izvozom pala je s gotovo 50 posto prije desetak godina na manje od 30% danas, rekao je prof. dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK naglasivši da je zato važno da i novac koji dolazi kroz Vinsku omotnicu iskoristimo u cijelosti.

Iz Mađarske i Slovenije uvezli smo 170 milijuna litara mlijeka

16.02.2026.

Prije 15 godina, tijekom 2010., proizvedeno je 334.400 tona mlijeka za piće. U desetljeće i pol, dakle, dogodio se pad od 36 posto, što je u količinama oko 122.000 tona manje.

Marina Krvavica: Često me pitaju kakav je to Dalmatinski pršut, a proizvodi se od mađarskih butova

11.12.2025.

Ne smatram da je hrana iz uvoza nesigurna i nekvalitetna, ali treba znati da samo vlastitu proizvodnju možemo pratiti i kontrolirati "od polja do stola“, a i kratki lanci opskrbe jamče očuvanje kvalitete namirnica koje kupujemo, kaže za foodfacts, dr. sc.

Za male projekte 35.000 eura, evo gdje se prijaviti

04.11.2025.

Za zainteresirane prijavitelje, u ponedjeljak, 10. studenoga od 13 do 15 sati u riječkoj Gradskoj vijećnici održat će se radionica o pisanju prijedloga projekata

Porezna kreće u redovni nadzor pet djelatnosti

14.10.2025.

POREZNA uprava (PU) najavila je danas kako će do kraja ove godine provoditi redovne nadzorne aktivnosti u području dentalne medicine, posredovanja medicinskim i stomatološkim uslugama, trgovini na veliko farmaceutskim i medicinskim proizvodima te kod javn

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke