Evo kako izgledaju performanske hrvatskog kontinentalnog turizma

Jedinstveni hrvatski turistički informacijski sustav eVisitor, koji je u punu primjenu ušao s 1. siječnjem ove godine, otvorio je nove mogućnosti analize turističkog prometa zemlje čime je omogućen i detaljan uvid u promet „kontinenta“ koji u turističkom smislu obuhvaća klastere Slavoniju, Središnju Hrvatsku, Liku-Karlovac i grad Zagreb. Podaci za dosadašnji dio godine, koji uključuju i prva tri tjedna kolovoza, ilustriraju razlike u resursima i turističkim ostvarenjima pojedinih kontinentalnih klastera (županija)…

Tako su spomenuta četiri klastera u dosadašnjem dijelu godine zajedno u nacionalnom prometu sudjelovali s 14,6 posto u dolascima te 7,1 posto u noćenjima. Pritom valja naglasiti kako većinu navedenog prometa čine klaster Lika-Karlovac (s izlazom na more u dijelu Ličko-senjske županije, koji ujedno bilježi i najveće turističke brojke) i grad Zagreb koji je na drugom mjestu. Klaster Lika-Karlovac bilježi nešto manje od 6 posto ukupnih nacionalnih dolazaka te nešto više od 4 posto ukupnih noćenja. Zagreb bilježi 5,7 posto ukupnih dolazaka te 1,84 posto ukupnih nacionalnih noćenja, dok su rezultati preostala dva klastera znatno manji – Središnja Hrvatska u ovom trenutku u ukupnom nacionalnom rezultatu sudjeluje s približno 2 posto dolazaka i 0,85 posto noćenja, dok Slavonija sudjeluje s 1 posto dolazaka i 0,34 posto noćenja.

„Zelena ili kontinentalna Hrvatska obuhvaća područje jedinica područne samouprave bez izlaza na Jadransko more te prostorno obuhvaća 12 županija i područje Zagreba. U turističkom smislu, Strateškim marketinškim planom hrvatskog turizma navedeni prostor je segmentiran u marketinške klastere Slavoniju, Središnju Hrvatsku, Liku-Karlovac te grad Zagreb. Svakako da navedena područja imaju velik potencijal u daljnjem razvoju turizma u Hrvatskoj koja je još uvijek dominantno prepoznata kao destinacija sunca i mora. Aktivnosti koje provodi Hrvatska turistička zajednica za cilj imaju mijenjanje takve percepcije, odnosno naš je zadatak predstaviti Hrvatsku kao turističku destinaciju bogate turističke ponude na cijelom teritoriju. Rezultati na kontinentu su iz godine u godinu sve bolji te sam siguran kako će se uzlazni trend nastaviti i kako će sve više turista prepoznavati kvalitetnu turističku ponudu koju nudi naš kontinent“, izjavio je direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić.

Dakle, prema ostvarenom prometu prednjači klaster Lika-Karlovac, koji je ostvario više od 705.000 dolazaka te više od 2,7 milijuna noćenja. Top 3 tržišta za klaster u ovom su trenutku Njemačka (više od 456.000 noćenja), Slovenija (više od 364.000 noćenja) te Italija (više od 292.000 noćenja). Ipak, turistički promet ovog klastera snažno je određen rezultatima prostora uz more pa je tako više od 50 posto ukupnih noćenja dviju županija koje čine klaster zabilježen na području samo jedne općine – Novalje. Upravo je zbog toga teško promet ovog kalstera staviti u direktan kontekst prometa ostalih, strogo „kontinentalnih“ klastera.

Drugoplasirani grad Zagreb bilježi više od 670.000 dolazaka i oko 1,23 milijuna noćenja. Top 3 tržišta za klaster u ovom su trenutku Slovenija (više od 44.000 noćenja), Njemačka (oko 30.000 noćenja) te Italija (više od 20.000 noćenja). Klaster Slavonije ostvario je nešto više od 116.000 dolazaka te 230.000 noćenja, a od navedenog, nešto više od 44.000 dolazaka i 90.000 noćenja odnosi se na strance. Top 3 tržišta za klaster u ovom su trenutku Njemačka (oko 12.000 noćenja), Italija (više od 8.500 noćenja) te Srbija (više od 6.000 noćenja).

Krenemo li korak dalje, do razine isključivo kontinentalnih županija, bez Zagreba i Ličko-senjske županije koja ima izlaz na more što ju stavlja u bitno drugačiji konkurentski položaj, najveći turistički promet bilježi Karlovačka županija (više od 357.000 noćenja), dok je na drugom mjestu Krapinsko-zagorska županija (više od 176.000 noćenja). Treće mjesto pripada Osječko-baranjskoj županiji (više od 103.000 noćenja), dok su najmanji promet (mjerno noćenjima) u dosadašnjem dijelu godine ostvarile Požeško-slavonska (približno 18.000 noćenja), Virovitičko-podravska (nešto više od 23.000 noćenja) te Koprivničko-križevačka županija (približno 30.000 noćenja). Ostale županije „zelene Hrvatske“ svrstane su u rasponu od 92.000 noćenja (Međimurska županija), do 32.000 noćenja (Brodsko-posavska županija).

Rezultatski kao destinacija kontinenta pozitivno odskače grad Zagreb s ostvarenih više od 1,2 milijuna noćenja. Očekivano, Zagreb je vodeći i po pitanju raspoloživih smještajnih kapaciteta, s više od 17.000 ležajeva, od čega više od 7.000 u hotelima. Grad Zagreb karakterizira struktura ključnih emitivnih tržišta koja je značajno različita od nacionalne (ali i od ostatka „kontinenta“) pa su tako u dosadašnjem dijelu godine najviše noćenja ostvarili turisti iz Koreje, SAD-a i Njemačke, dok su domaći gosti ostvarili nešto više od 186.000 noćenja. Preko 60 posto prometa Zagreba individualnog je karaktera, dok 40 posto otpada na agencijske goste. Po broju ležajeva sljedeća po redu je Karlovačka županija s nešto više od 12.000 ležajeva, no svega 700-tinjak u hotelima. Krapinsko-zagorska županija ima nešto više od 4.400 ležajeva, od toga približno 1.700 hotelima, dok Osječko-baranjska županija ima nešto više od 3.500 ležajeva, od toga približno 1.400 hotelima.

Naravno, promet hrvatskog „kontinenta“ može se promatrati i u kontekstu mikro-regija, odnosno zasebnih kulturno-povijesnih ili prirodno-zemljopisnih cjelina, koje obuhvaćaju područje većeg broja jedinica lokalne samouprave, a najčešće nadilaze i županijske granice. Kao primjer možemo istaknuti Gorski kotar, Baranju, Hrvatsko zagorje, Dalmatinsku zagoru ili Međimurje. Neke od mikro-regija nastoje afirmirati vlastite turističke brendove, odnosno kroz proizvodno i marketinško udruživanje rade na promicanju vlastitih posebnosti i komparativnih prednosti.

Jedan od dobrih primjera je svakako Baranja koja predstavlja izdvojenu zemljopisnu cjelinu istoka Hrvatske, odnosno sjeveroistoka Slavonije, a koja je posljednjih godina sve privlačnija turistička destinacija. Prema podacima sustava eVisitor, od početka godine na području baranjskih općina ostvareno je oko 9.000 dolazaka te oko 17.000 noćenja, pri čemu su najbrojniji domaći turisti, ali je sve više i stranaca – gostiju iz SAD-a, Mađarske, Njemačke, Slovenije, BiH i dr. Tu je i Gorski kotar kao sastavni dio Primorsko-goranske županije na čijem je području prema podacima sustava eVisitor u dosadašnjem dijelu godine ostvareno više od 22.000 dolazaka te 65.000 noćenja. Dominiraju domaći turisti, a od stranih tržišta najbrojniji su gosti iz Njemačke, Italije, Francuske i Koreje.

Valja spomenuti i Dalmatinsku zagoru, tj. „zaleđe“ Dalmacije koje obuhvaća širok prostor od Krke sve do Neretve. Prema podacima sustava eVisitor, u dosadašnjem je dijelu godine na ovom području ostvareno oko 16.000 dolazaka i 50.000 noćenja, pri čemu su uz Hrvate najbrojniji gosti iz Njemačke, Francuske i Poljske. Hrvatsko zagorje je pak kulturno-povijesna i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina sjeverozapada Hrvatske, a prema podacima sustava eVisitor na tom je području ostvareno oko 111.000 dolazaka i više od 265.000 noćenja, pri čemu su uz domaće goste najbrojniji bili Slovenci i Poljaci.

Međimurje je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru Hrvatske, a najvećim se dijelom „administrativno“ poklapa s područjem Međimurske županije. Prema podacima sustava eVisitor, u proteklom dijelu godine u Međimurju je zabilježeno oko 31.000 dolazaka i oko 89.000 noćenja, a među najbrojnijim stranim gostima su Nijemci, Austrijanci, Slovenci i Poljaci.