Europske turističke metropole ne znaju što s morem novih turista

Grad Pariz je i dalje najposjećeniji grad u Europi i njega posjećuje oko 40 milijuna turista godišnje. Ali Pariz je velik: šire područje grada broji oko 12 milijuna stanovnika, tako da pravi Parisien tek malo gunđa i u širokom krugu zaobilazi mjesta u svom gradu gdje zna da sve vrvi od touriste…

Ali jedan od 1,6 milijuna stanovnika Barcelone nema šansi izbjeći bliski susret sa oko 8 milijuna posjetitelja tog grada, a još manje šansi ima jedan od oko 550 tisuća stanovnika Lisabona – pogotovo od kako je glavni grad Lisabona i među mladima postao ‘in’, mjesto koje se svakako treba posjetiti. Prošetali smo po nekoliko europskih gradova kojima je turista doista “na vrh glave”.

Već godinama se stanovnicima glavnog grada španjolske pokrajine Katalonije čini da navala turista u njihov grad svake godine postaje sve veća, osobito u staro središte grada i u okolna područja. Već prošle godine je ta poplava posjetitelja uzrokovala više prosvjednih okupljanja građana četvrti Barceloneta, nekoć tradicionalnog radničkog “kvarta” gdje su živjeli i ribari.

Ali danas se u toj slikovitoj četvrti praktično svakog dana događaju ispadi pijanih turista, a problem su i stanovnici koji ilegalno nude smještaj. Činjenica jest da turizam čini čak 12% lokalnog gospodarstva, ali nedavna istraživanja pokazuju kako većina građana Barcelone navalu turista smatraju “najvećim problemom” tog grada.

Ada Colau, nova gradonačelnica Barcelone je odlučna ograničiti broj turista u tom gradu. Privremeno je ukinula izdavanje uporabnih dozvola za nove hotele, hostele i privatni smještaj, makar je konkretno pogođeno samo tridesetak novih zahtjeva. “Bilo je neophodno da počnemo sređivati neke stvari”, kaže ova neovisna političarka. “Trebamo regulativu turističke ponude koja će uzeti u obzir i potrebe ljudi koji doista žive ovdje”, kaže gradonačelnica.

Glavni grad Portugala je postao jedan od glavnih odredišta za takozvane “urbane turiste”. Osvojio je već nekoliko međunarodnih nagrada turističkih organizacija i bilježi najveću stopu porasta turista u čitavoj Europi. Na taj način se i novi hoteli pojavljuju posvuda po gradu, baš kao što vrtoglavo raste i broj apartmana i privatnih smještajnih kapaciteta.

“Lisabon je trenutno u modi, ali za ljude koji stvarno i žive ovdje je to negativan trend”, objašnjava Luis Paisana. On je na čelu udruge stanara drevne lisabonske četvrti Bairro Alto i objašnjava: “Povjesna jezgra grada je jednostavno premalena da bi smjestila ovu masu turista.”

Ipak, kod načelnika turističke udruge grada João Cotrm de Figueiredo takve žalbe nailaze na gluhe uši. On pak smatra kako je to sve pretjerivanje: “Ne mislim da imamo previše posjetitelja”, tvrdi turistički djelatnik. Štoviše, tvrdi kako “ima potencijala da se poveća broj turista” u Lisabonu.

To je svakako grad u kojem se stanovnici već desetljećima bore protiv najezde turista, makar se čini da Veneziani jedva da imaju šanse u toj bitci. Nekoć je to bio živ grad, prepun građana koji su se odlično snalazili po njegovim kalama i kanalima, ali sve se više pretvara u svojevrsni talijanski Disneyland u kojem zapravo živi sve manje stanovnika.

Podigla se golema prašina kad se čulo kako u Veneciji žele zabraniti kovčege i putne torbe na kotačićima. Doduše, sve se to pokazalo tek kao glasina, ali postoje i veoma ozbiljne inicijative kako da se obuzda rijeka turista i da se stvori koncept odgovornog turizma u tom gradu.

Posljednjih godina se osobito žustro vodi rasprava da li da se golemim kruzerima dopusti ulaz u lagunu ili barem koliko duboko u nju. Ovaj grad sa drevnom i bogatom poviješću ima novog gradonačelnika, Luigija Brugnaroa koji je izabran sredinom lipnja i kojeg čeka mnogo golemih izazova za svoj grad.

Glavni grad Italije je mnogo veći od Venecije ili Lisabona, ali i u Rimu golemo mnoštvo turista niti ne pomišlja napustiti zapravo maleno područje gdje su smještene najvažnije znamenitosti, od Španjolskih stuba i Fontane di Trevi pa do Vatikana s druge strane Tibra. Isto tako, osobito u ovoj krizi, mnogi Rimljani i žive od turizma, ali to ih ne priječi da glasno ne negoduju protiv rijeke turista i njihovih autobusa koji hitaju prema koloseumu ili prema katakombama na Via Apia i koji ionako kaotičan promet u tom gradu čine pravom katastrofom.

Ali je još gore sa restoranima i ugostiteljskom ponudom u tom turističkom “Bermudskom trokutu” Rima. Ugostitelji su raširili svoje stolove posred ulica, a i hrana koju nude je natjerala čak i udrugu za zaštitu talijanskog kulturnog naslijeđa na prosvjede što se to danas nudi pod “talijanskom kuhinjom” – i što je još gore – kakva se bezočna cijena traži za taj napoj.

U popisu zahtjeva se traži da turistički autobusi moraju ostati daleko izvan centra, ali i da se oštrije nadzire smještaj turista.

S druge strane, mnogi Rimljani su zabrinuti slikom koju njihov grad ostavlja na turiste. Osobito u ljetnim mjesecima i kad počne Ferragosto, mnogi stanovnici napuštaju grad i tamo ostavljaju turiste koji tumaraju ulicama pod vrelim suncem i traže neku trgovinu koja je otvorena. I među turistima je Rim došao na zao glas kao preskup i prepun prometnih gužvi.

Izvor: Deutsche Welle