Energija iz drvnog otpada

Razvijene europske zemlje odavno su shvatile kako će obnovljivi izvori energije biti sirovine budućnosti. Jedan od takvih je i drvna biomasa, koju sve više koriste ne samo industrijski, već i privatni objekti, pa čak i cijela naselja. Razgovarajući s domaćim i austrijskim stručnjacima saznali smo kako su pilane i drugi drvni prerađivači shvatili kako otpad koji ostaje od piljenja i hoblanja dasaka postaje vrlo važna sirovina na kojoj je zarada sve veća. Osim toga, i potreba za energetskom neovisnošću postaje iz dana u dan sve aktualnija.

Austrijska tvrtka Kohlbach, vodeća tvrtka u proizvodnji i razvoju novih tehničkih dostignuća na području prerade biomase, ima nekoliko tisuća postrojenja u Europi, a i ostale tvrtke preuzimaju uglavnom njihovu tehnologiju. Oni smatraju kako razvoj korištenja drvne biomase, kao izvora toplinske i električne energije, ide u dva pravca.
Prvo, kao kratkoročno i srednjoročno rješenje problema energetskih izvora cijelog svijeta, drvna biomasa je svakako na prvome mjestu, jer već sada zamjenjuje fosilne izvore energije. U svijetu se sve više prelazi na tzv. kogeneracijska postrojenja, koja iz drvne biomase pretvaraju energiju u struju i toplinu. Prije dvije godine gradonačelnik Klagenfurta najavio je gradnju takvog postrojenja kojim bi se u budućnosti grijao i strujom opskrbljivao cijeli grad.

Drugi pravac u razvoju korištenja biomase ide s tendencijom da se kvalitetni drvni otpad, suha piljevina i iverje, više ne koriste za loženje kotlova, kao što je dosad bio slučaj u Austriji, Italiji, Švicarskoj i Njemačkoj, već da ih se koristi za proizvodnju peleta, što je i kod nas postao slučaj, pa se sve više tvrtki iz područja drvne industrije bavi proizvodnjom peleta. Nedavno nam je i predsjednik Uprave Spačve Dario Puljiz objasnio kako bi se na vrlo jednostavan način cijela Vukovarsko-srijemska županija mogla grijati na pelete, o čemu smo pisali u Vjesniku.

Postrojenja za preradu biomase koriste se u većini pilana i ostalih drvno-prerađivačkih pogona za vlastite potrebe, grijanja, struje te sušenja proizvoda, za što koriste vlastiti otpad kao sirovinu. Osim što je ekološki prihvatljivo, ekonomski im je višestruko isplativo, jer kao sirovinu koriste otpad za koji su nekad plaćali da se odveze. Primjena takvog načina proizvodnje topline i električne energije sve se više koristi u svjetskim skijaškim centrima, hotelskim naseljima, industriji, ali i manjim gradovima.

Na primjer, Lech, jedno od najpoznatijih svjetskih skijališta, Kohlbachovo je postrojenje uvrstilo u turistički obilazak, želeći time promovirati ekološko grijanje na daljinu. U praksi, riječ je o toplani koja kao gorivo koristi drvnu biomasu.

Treba reći da takva postrojenja nisu jeftina, cijena im doseže i tri milijuna eura, no višestruko su isplativa.