Drvna biomasa Slavoniji bi mogla vratiti ljude i donijeti bolje dane

Drvna industrija čini 3,6 posto ukupnog hrvatskoga BDP-a, ali već dulje vrijeme svjedočimo nebrizi Vlade za ovaj sektor, kaže Marijan Kavran iz drvnog klastera.

Šumarstvo i drvna industrija za Slavoniju nemaju samo gospodarsku nego i društvenu važnost, istaknuo je Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, na otvaranju Okruglog stola "Trendovi u proizvodnji i potrošnji drvne biomase", koji su u utorak u Otoku kod Vinkovaca organizirali Poslovni dnevnik i drvna industrija Spačva u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom.

Marijan Kavran, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera, i ovom prigodom je ponovio dobro znanu činjenicu da je ovaj dio Slavonije najbogatije drvno područje, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi. Naravno, riječ je o postojbini stoljetnih slavonskih hrastova. Kavran smatra kako, unatoč svim preduvjetima da drvo bude hrvatski nacionalni ponos, ono to danas zbog mnogo čega nije.

"Drvna industrija čini 3,6 posto ukupnog hrvatskoga bruto društvenog proizvoda (BDP), ali već dulje vrijeme svjedočimo nebrizi Vlade za ovaj sektor. Možda najbolji primjer zato je Zakon o obnovljivim izvorima energije im pravilnik, koji je prošla Vlada donijela na telefonskoj sjednici pred sam kraj mandata, a bez neke ozbiljnije javne rasprave. Nadam se da ćemo s novom garniturom postići bolji napredak", kazao je Kavran. Koliko je drvo važno za ovaj kraj, podsjetio je i Josip Šarić, gradonačelnik Otoka, koji je naglasio da su šumarstvo i drvna industrija način života ovog grada već generacijama. Šarić je upozorio na to da u posljednje vrijeme, s opadanjem snage drvne industrije, dolazi i do depopulacije ovog kraja.

Stoga očekuje da bi novi trendovi, prije svega proizvodnja i korištenje biomase, prije svega drvnih peleta, mogli ovom dijelu Slavonije donijeti bolje dane. Svoj obol razvoju peleta daje i sam Grad koji je odlučio u svoj vrtić i poduzetnički centar uvesti grijanje na pelete, a u skoro vrijeme i moderna bi zgrada gradske uprave trebala s plinskog grijanja prijeći na pelete. Božo Galić, vukovarsko-srijemski župan, ističe kako su poljoprivreda i šumarstvo stupovi razvoja ove županije te da uvelike utječu na društvene trendove u Otoku i okolici.

Galić smatra da bi se bolje trebala iskoristiti činjenica da ovaj kraj leži na bogatoj i kvalitetnoj sirovini te da bi se njezinom preradom i korištenjem drvnih prerađevina kao energenta mogla uvelike poboljšati gospodarska situacija u Županiji. Domagoj Križaj, pomoćnik ministra poljoprivrede, kazao je da se u sljedećem razdoblju očekuje veliki razvoj obnovljivih izvora energije (OIE), a da bi tu trebala prednjačiti učinkovito korištenje drvne biomase. Križaj je iznio podatak da se u svijetu godišnje nastane 300 tona biomase po stanovniku, a da se od toga iskoristi svega tri posto. I on je pozvao na jače korištenje biomase koja je 100 posto hrvatski proizvod.