E-tvrtka postala stvarnost

Pilot projekt e-tvrtka, kojim se omogućava osnivanje društva s ograničenom odgovornošću putem interneta u roku od 24 sata uspješno je okončan i sada izlazi iz eksperimentalne faze. Projekt je započet na Trgovačkom sudu u Varaždinu u listopadu 2007., a okončan prije roka, 21. listopada ove godine uvođenjem e-tvrtke na Trgovačkom sudu u Zagrebu, rekao je predsjednik Visokog trgovačkog suda Mario Vukelić na 2. konferenciji o elektroničkoj upravi.

E-tvrtka može se osnovati uz pomoć službenika Vladina servisa Hitro.hr ili javnog bilježnika, kojima se na početku postupka daje punomoć za preuzimanje rješenja. Potom službenik ili javni bilježnik cijelu proceduru obavlja putem web aplikacije, pri čemu može odmah provjeriti i je li odabrano ime tvrtke već zauzeto.

Prijavu za osnivanje tvrtke javni bilježnik ili službenik potpisuje svojim elektroničkim potpisom, kao i sudac koji u roku od 24 sata donosi rješenje. Ako se u prijavi pojavi neka pogreška, sustav će o njoj obavijestiti podnositelja elektroničkom porukom, nakon čega postupak registracije prestaje biti elektronički i postaje redovan, s rokom od 15 dana.

Sve dokumente o registraciji tvrtke javni bilježnik mora nakon izdavanja rješenja u roku od tri dana u papirnatom obliku poslati u sudski registar. Na prvom sudu koji je počeo s projektom e-tvrtke, varaždinskom, u zadnje dvije godine 80 posto novih društava s ograničenom odgovornošću registrirano je elektroničkom procedurom.

Na vidiku je i uvođenje online porezne prijave, potvrdio je Tomislav Vračić, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku. Ipak, kako će ona izgledati, još nije poznato, jer se razmišlja o varijanti u kojoj porezni obveznici ne bi, kao do sada, sami ispunjavali poreznu prijavu, nego bi je dobili popunjenu od Porezne uprave, a potom je samo verificirali, ili dopunjavali u slučaju potrebe.

Drugu konferenciju o e-upravi otvorila je premijerka Jadranka Kosor, koja je istaknula mogućnosti dodatnih ušteda kroz informatizaciju državne uprave, s obzirom da se samo na otpremu pošte godišnje troši 183 milijuna kuna, a i na troškovima fiksne telefonije moglo bi se uštedjeti 33 milijuna kuna.