Dugovi: tri milijuna građana u kreditnom registru

Tri milijuna građana u Hrvatskoj u nekom je kreditnom odnosu. Za više od dvije trećine kompletnog stanovništva u zemlji postoji oko 10 milijuna zapisa u Hrvatskom registru obveza po kreditima (HROK), što znači da ti ljudi vraćaju klasični kredit u banci ili stambenoj štedionici, koriste neki zajam po karticama, prekoračenja po tekućim računima ili su sudužnici i jamci.

Više godina u bazi podataka
No, među njima, u bazi registra, nalaze se i oni koji su svoje obveze otplatili. Ivana Prgomet, savjetnica za odnose s javnošću Hrvatske udruge banaka, objašnjava da se u bazi registra nalaze podaci o aktualnim i već otplaćenim kreditnim obvezama počevši od lipnja 2006. do danas.

Navodi da je praksa pokazala da su podaci o otplaćenim kreditima posebno vrijedni za uredne klijente, a takvih je velika većina, te je svima u interesu da ti podaci ostanu u bazi podataka određeni broj godina, najčešće tri ili pet godina. Svakog dana banke iz HROK-a zatraže prosječno po 1500 kreditnih izvješća za građane, a od rujna u registru bilježe porast upita bankara. Na pitanje za kojim su to kreditima građani u rujnu povećali potražnju budući da ove godine njihovo zaduživanje u bankama pada, Prgomet odgovara da nemaju takvih informacija.

Kako Hrvatska narodna banka još nije objavila podatke o kretanjima plasmana banaka za rujan, možemo samo pretpostaviti da su građani u rujnu, s obzirom na početak školske godine i činjenicu da su ukinuti besplatni udžbenici, tu nepredviđenu investiciju pokrivali uzimanjem gotovinskih i potrošačkih kredita ili novih kreditnih kartica. A u rujnu je u HROK, koji je s radom i izdavanjem prvih kreditnih izvješća počeo u svibnju 2007., stigao i milijunti upit banaka. U prvih devet mjeseci 2009. banke su zatražile 290.000 kreditnih izvješća, a cijele prošle godine njih 470.000.

Prema tome proizilazi da je lani mjesečno iz HROK-a prosječno izdavano oko 39.166 izvješća, a ove godine ipak ta je brojka pala za 6944, na 32.222 izvješća mjesečno. Na naše pitanje o tome koliko je građana trenutačno u Sustavu razmjene informacija (SRI) kojima banke razmjenjuju podatke o neurednim dužnicima, popularno nazvanim crnim listama, te povećava li se njihov broj, nismo dobili odgovor, kao što ga nismo dobili ni na upit o tome koliko će još postojati taj sustav. Iz Hrvatske udruge banaka kažu da je SRI uveden prije više od četiri i pol godine sukladno najboljoj praksi europskih zemalja.

Neuredni dužnici
U nizu zemalja čak postoji zakonska obveza razmjene informacija o neurednim dužnicima kao i provjere informacija prije odobravanja bilo kojeg kreditnog proizvoda. U protivnom, banka je potpuno odgovorna za gubitak u slučaju neplaćanja. U Hrvatskoj je taj sustav ustrojen sukladno Zakonu o bankama i smjernicama Hrvatske narodne banke, kaže Prgomet i prisnažuje da su klijenti banaka dobro upoznati s praksom i u velikoj mjeri podržavaju takav sustav, jer su prihvatili da je on uspostavljen radi zaštite onih dužnika koji uredno podmiruju svoje obveze.