Država se sprema poskupiti boravišnu pristojbu: Naplaćivat ćemo ćemo više i opet ćemo biti najjeftiniji

Ministarstvo turizma (MINT) pripremilo je, nakon provedene javne rasprave, prijedlog Uredbe o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. s povećanim iznosima te pristojbe u odnosu na dosadašnje te očekuje da će ta uredba uskoro i na usvajanje na Vladu, doznaje se iz Ministarstva turizma.

Hrvatska Vlada, naime, svake godine u ljeto usvaja tu uredbu kojom se određuju iznosi boravišne pristojbe za iduću godinu, i to za turistička noćenja u objektima u kojima se ta pristojba plaća po noćenju (hoteli, kampovi, charter) te za nautičare, odnosno vlasnike ili korisnike plovila koji tu pristojbu plaćaju za sebe i sve osobe koje noće na plovilu.

»Najavljeno povećanje boravišne pristojbe zasigurno neće negativno utjecati ni na jedan segment hrvatskog turizma, nego štoviše omogućit će povećanje iznosa za promociju i razvoj proizvoda. Uz to, današnji trenutak u kojem je Hrvatska vrlo tražena na najznačajnijim emitivnim turističkim tržištima treba iskoristiti za učvršćenje njene pozicije i za buduća vremena u kojima konkurencija neće mirovati, pa stoga i mi moramo pojačati promociju, što traže svi u sektoru i za što nam treba i više sredstava«, ističe pomoćnik ministra turizma Robert Pende.

On poručuje i da će mjere koje će raditi po pitanju promocije imati izravni učinak na daljnje povećanje turističkog prometa.

I s povećanjem još među najnižima u okruženju

Prema novom prijedlogu Uredbe za 2018. najviši iznos boravišne pristojbe po osobi i noćenju u glavnoj sezoni povećava se za 1 kunu, sa 7 na 8 kuna, odnosno općenito raspon tog iznosa blago se povećava u odnosu na dosadašnje, pa se kreće od najmanjih 2,5 kune izvan sezone u D i ostalim razredima turističkih mjesta, do 8 kuna u A razredu turističkog mjesta i u glavnoj sezoni.

Napominjući da se pri tom povećanju vodilo računa da visina boravišne pristojbe bude konkurentna u odnosu na okruženje, iz Ministarstva ističu kako je ipak i s novim povećanjima ta pristojba još uvijek najniža u odnosu na Hrvatskoj konkurente zemlje.

Pritom iznose primjere da se u Italiji raspon boravišne pristojbe kreće od 2 do 7 eura, u Španjolskoj od 0,45 do 2,25 eura, u Austriji od 0,15 do 2,18 eura, u resortu u Bugarskoj je malo iznad 6 eura, u Lisabonu 1 euro, kao i u BiH, itd.

»Iznosi boravišne pristojbe kakve sada imamo nisu se u hrvatskom turizmu mijenjali od 1999., što je podcrtano i u javnoj raspravi, koja je za tu uredbu završena 26. lipnja. U raspravi je bilo i dosta komentara koji su išli za tim da se povećanje te pristojbe već duže čeka, pogotovo zbog višestrukog porasta cijena svih usluga i proizvoda u svim tim godinama«, kažu iz Ministarstva.

Dodaju da su u raspravi s terena dolazile i ideje da najviši iznos boravišne u glavnoj sezoni ne bude 8 nego 10 kuna.

S druge strane, za visinu paušalnog iznosa te pristojbe za nautičare kažu da se nije mijenjala od 2010., kada je i uvedena, te nautičari, vlasnici ili korisnici plovila i sve osobe koje borave na plovilu, plaćaju paušal boravišne pristojbe koji se određuje prema duljini plovila i vremenskom razdoblju.

Više novca za promociju

»S novim prijedlogom Uredbe za 2018. ujednačuje se zapravo visina boravišne pristojbe i postavlja pravedno u odnosu na goste koji borave u hotelskom smještaju ili koriste uslugu smještaja u charteru«, ističu iz Ministarstva.

Navode da će dodatna sredstva od tog povećanja usmjeriti u različite programe u nizu destinacija kojima ostaje i najveći dio sredstava boravišne pristojbe, oko 65 posto, a dio financijskih sredstava povećanjem boravišne pristojbe namjenski se planira utrošiti i na suradnju s avioprijevoznicima i povećanje broja letova prema svim hrvatskim zračnim lukama.

Za najavljene mogućnosti da gradovi i općine sami određuju visinu pristojbe, iz Ministarstva objašnjavaju da se to ne rješava Uredbom, već da će se to rješavati novim Zakonom o turističkoj pristojbi, koji je u pripremi i koji će, kako najavljuju, biti u javnoj raspravi za nekoliko mjeseci, te bi trebao biti i stvarni doprinos decentralizaciji Hrvatske kroz financijska sredstva o kojima će odlučivati jedinice lokalne samouprave u dogovoru sa svim dionicima turizma.

Podsjećaju i da sredstava od boravišne pristojbe nisu sredstva državnog proračuna niti Ministarstva turizma, te da se prihodi od te pristojbe raspoređuju turističkim zajednicama grada ili općine te županije, gradu ili općini gdje je osnovana turistička zajednica, turistički nerazvijenim područjima, Crvenom križu, Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) i nacionalnim parkovima.

»Svi ti korisnici sredstava boravišne suglasni su s povećanjem visine boravišne pristojbe, a posebice turistički nerazvijena područja. Boravišna pristojba ujedno je i najvažniji prihod sustava turističkih zajednica, pogotovo u kontinentalnom dijelu zemlje, a prikupljena sredstva od toga mogu unaprijediti i funkcioniranje tog sustava te pridonijeti ulaganjima u promociju, razvoj turističke ponude, poticanje događanja i aktivnosti u destinaciji, kompetenciju i profesionalizaciju zaposlenika«, poručuju iz Ministarstva.

Zaključuju da boravišna pristojba ne može pasti na teret hotela, kampova, komercijalnog smještaja i nautike, kako se zna čuti s terena, jer tu pristojbu plaća gost i taj iznos ne smije biti sastavni dio cijene aranžmana/smještaja.