Drvna industrija na udaru jeftinog uvoza s istoka

Kriza je dobro udarila po hrvatskoj drvnoj industriji. Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, pad izvoza i uvoza u toj branši u 11 prošlogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2008. godine kreće se i do tridesetak posto. Izvoz je lani pao na razinu iz 2006. godine, a mnogi poduzetnici ne očekuju stabilizaciju ni tijekom ove godine. Proizvođači drva u graditeljstvu kažu kako je pad proizvodnje i izvoza njima bio ipak nešto lakši jer je su zabilježili znatno manji pad - od desetak posto. No njihova je proizvodnja izravno vezana na građevinsku industriju koja je znatno usporila tek prošle godine pa tek u ovoj godini očekuju pravi udar krize.

Prerada drva i proizvodnja namještaja izrazito je izvozno orijentirana grana jer se 60 posto prihoda ostvaruje u inozemstvu. Drvari ostvaruju i gotovo osam posto ukupnog hrvatskog izvoza, a više od 70 posto te robe koja odlazi na strana tržišta finalni su proizvodi. Više od 90 posto sirovine za hrvatsku drvnu industriju dolazi iz domaćih obnovljivih izvora. Hrvatski parketi, vrata i namještaj od hrastovine globalno su traženi pa je od 2003. do 2008. godine izvoz udvostručen te je premašio milijardu američkih dolara. Zadnjih godina uložena su i znatna sredstva u nove tehnologije - prema procjenama samih poduzetnika oko 700 milijuna kuna.

Konkurencija iz Europe
U 2008. godini ukupno je u branši prihodovano gotovo osam milijardi kuna, dok je sirovinska baza vrijedila oko 1,4 milijarde, što govori kako je ostvaren i visok stupanj dodane vrijednosti. Drvna industrija ujedno je i jedna od malobrojnih industrija u Hrvatskoj u kojoj se stalno ostvaruje izvozni suficit, a on je u 2008. godini iznosio 72 milijuna dolara. Kroz operativni plan razvoja drvnog sektora proteklih godina drvari su za svoj rad dobivali potpore od države. U 2009. godini one su iznosile 62 milijuna kuna, a ove godine one će iznositi tek nešto više. No gospodarstvenici smatraju kako to ipak nije dovoljno za osiguravanje sigurnog rasta te branše.

Zdravko Požgaj, predsjednik Uprave Požgaj Grupe, jednog od najvećih proizvođača parketa u Hrvatskoj, i predsjednik grupacije Drvo u graditeljstvu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže kako bi u sljedećim godinama moglo biti problema s konkurencijom iz Europe. "Kina nam nije problem, no s Rumunjskom i Poljskom koje su u velikoj mjeri devalvirale svoje valute, pa su im sirovine i cijene sve kvalitetnijih proizvoda i do15 posto niže, na europskom se tržištu ne možemo mjeriti. Prostora za sniženje cijena jednostavno nemamo i jedino što nas može spasiti jest količina za koju moramo imati tržište. No neće nam biti lako jer su nam narudžbe za 2010. pale i 50 posto", kaže Požgaj.

U krizi je najvažniji kriterij cijena, a tu hrvatski drvoprerađivači ne mogu konkurirati, kaže Požgaj. "Hrvatske su šume drvoprerađivačima iznimno pomogle da prebrode prvi udar krize. No sirovina je i dalje preskupa. Kao veliki izvoznici očekujemo znatniju podršku države, status velikih kupaca kod Hrvatske elektroprivrede, veće i dostupnije izravne potpore te umjesto 63, koliko smo dobili lani, bar 250 milijuna kuna u 2010. godini", smatra Požgaj.

Drvari su u prosincu zatražili 30-postotni rabat koji bi Hrvatske šume dale proizvođačima finalnih proizvoda, podršku za izgradnju hrvatskog lanca namještaja, veću dostupnost kapitala i veće potpore za međunarodne aktivnosti. Isto tako očekuju od države jasnije naputke u javnim nabavama kako jedini kriterij ne bi bio samo cijena nego da u hrvatskim školama, vrtićima, državnim objektima i hotelima bude više kvalitetnih domaćih proizvoda.

Najvažnije - zadržati zaposlenost
"U ovome trenutku nama je najvažnije zadržavanje zaposlenosti. Nitko u ovoj godini neće ulaziti u nove investicije i tehnologije. No nisam siguran da je drvna industrija prioritet države. O tome najviše govori znatno smanjivanje proračuna za akciju Drvo je prvo", kaže Požgaj.

"Da je Vlada dosad 53 milijarde kuna uložila u drvnu industriju, umjesto u brodogradnju, sada bi u Hrvatskoj bilo čak 200.000 više radnih mjesta. Dok su se svi angažirali oko Peveca, drvna industrija je u protekloj godini izgubila oko 7000 radnih mjesta, a nitko nije ni trepnuo", dodaje on. I statistike dobrim dijelom podržavaju tu branšu. U prošlogodišnjoj proizvodnji drvne industrije od 7,8 milijardi državne potpore sudjelovale su s manje od od jedan posto, dok je brodogradnja ostvarila 6,5 milijardi kuna uz potpore koje su iznosile 2,5 posto tog novca. "Domaće tvrtke pune proračun, a ne Ikea zbog koje se sele i naplatne kućice na autocesti. U svim školama na podu mora biti slavonski hrast. To rade Nijemci i Francuzi za svoje proizvode, to moramo raditi i mi", zaključuje Požgaj.

Potpore u ovoj godini 63 milijuna kuna
U 2010. godini Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva iz državnog je proračuna osiguralo za potpore drvnoj industriji 63 milijuna kuna nepovratnih sredstava. Potpore se dodjeljuju kroz Operativni program čiji četverogodišnji ciklus završava ove godine, no za njihovu dodjelu nužno je pripremiti projekte i prijaviti ih na natječaj koji će biti raspisan u veljači. Sredstva će drvarima biti dodijeljena nakon zaključenja natječaja u travnju.

"S obzirom na situaciju u državi i nedostatak novca vjerojatno neće doći do povećanja sredstava, no i 63 milijuna kuna bolje je nego ništa", ističe Stipo Velić, ravnatelj Uprave za drvnu industriju Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
"Nakon dovršetka ovog ići ćemo u izradu novog operativnog programa ili akcijskog plana, kako nalaže Europska unija. Sigurno je da ćemo ići u osiguravanje većih sredstava - hrvatska drvna industrija to zaslužuje jer je riječ o uglavnom izvoznoj grani, velikom udjelu u tom izvozu i domaćoj sirovini", dodaje Velić. Dosadašnji projekti kontinuirano se prate kroz izvješća i do sada je samo u nekoliko slučajeva bilo neopravdanog korištenja sredstava. Protiv tvrtki koje zloporabe potpore bit će podignute optužnice.

"Kriza, koja je u sektoru dovela do gubitka između 5000 i 6000 radnih mjesta, vjerojatno će se nastaviti do sredine ove godine. No sada je osnovan krizni fond od 10 milijardi kuna koji će biti isključivo namijenjen proizvođačima. Kada se definira način kako će se taj novac moći koristiti, vjerujem da će upravo drvna industrija imati velike koristi od toga, posebice ako grace period za povrat tih sredstava bude negdje oko dvije godine", naglašava Velić.

Vjerujem da ćemo na taj način riješiti dijelom i problem neplaćanja koji muči cijelo gospodarstvo, dodao je Velić. "Neminovno je da dio tvrtki u ovoj krizi neće opstati, no nakon rasčišćavanja te situacije lakše će biti svima i bit ćemo spremni za konkurenciju na tržištu Europske unije", zaključuje Velić.