DOP tvrtkama otvara priliku za dugotrajniji uspjeh na tržištu

Interes za Indeks DOP-a raste iako smo imali očekivani pad tijekom krize. Rast nije linearan, ali je interes za društvenu odgovornost u Hrvatskoj sve veći.

Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (HR PSOR), koji s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) organizira dodjelu nagrada Indeks društveno odgovornog poslovanja (Indeks DOP-a), govori o važnosti društveno odgovornog poslovanja, uspoređuje hrvatske s europskim i svjetskim trendovima te pojašnjava kriterije i metodologiju za dodjelu ovog priznanja.

Jednodnevna sedma konferencija o društveno odgovornom poslovanju održati će se 1. prosinca u hotelu Esplanade Zagreb. Sastojat će se od plenarnog dijela u kojem vrhunski europski stručnjaci govore o trendovima, bloka koji je orijentiran na hrvatsku praksu, dodjele nagrada koja je središnji događaj konferencije, te panela sa stručnim radovima.

Koje je uloga HR PSOR-a u organizaciji nagrade Indeks DOP?
HR PSOR se udružio s HGK 2006. kako bismo zajedno izradili metodologiju za rangiranje kompanija prema društveno odgovornom poslovanju. Neposredan motiv nam je bio taj što smo uočili netransparentno reklamiranje kompanija koje su plaćanjem donacija sebe samoproglašavale društveno odgovornima. Također, htjeli smo pružiti metodologiju koja će transparentno pokazati tko je zaista društveno odgovoran kako bismo educirali javnost, a i pokazati samim kompanijama da doniranje nije isključivi oblik društveno odgovornog poslovanja. Zapravo, društveno odgovorno poslovanje je način kako se posluje, kako se donose odluke, odnosno koliko se prilikom donošenja poslovnih odluka uvažavaju nefinancijski utjecaji. To je ono na čemu bi trebao biti fokus društveno odgovornog poslovanja. Mi i HGK smo u istom trenutku imali sličnu ideju, udružili se, napisali projektni prijedlog te smo sredstvima tadašnjeg AED-a financirali rad stručnog tima. Metodologiju je razvio tim domaćih stručnjaka, a temeljena je na poznatim metodologijama koje već dugo funkcioniraju u svijetu. Naravno, kriterije koji se koriste, primjerice, u Velikoj Britaniji smo provlačili kroz naše uvjete i prilagodili ih odabravši one koji su provedivi u našim uvjetima. To je set kriterija koji su prevedeni u pitanja kroz upitnik koji ima 119 pitanja za velika i srednja poduzeća. Ocjenjujemo i grupiramo prema kategorijama veliki, srednji, mali i javni te su upitnici i broj pitanja prilagođeni prirodi poduzeća.
104sudionika
ove se godine natječe za nagradu Indeks DOP, a lani ih je bilo 85

Zašto je iz vaše perspektive važan segment društveno odgovornog poslovanja u modernom društvu?
Kao organizacija primarno smo orijentirani na poticanje promjena prema održivom razvoju, točnije razvoju u kojem se ekonomski interes ne pretpostavlja okolišu i društvu, odnosno prilikom ekonomskog razvoja se pazi da taj razvoj ne šteti okolišu i da ima maksimalni društveni benefit. Iz perspektive gospodarstva, društveno odgovorno poslovanje je ništa drugo nego doprinos održivom razvoju. Primjenom DOP-a tvrtke svoje ekonomske interese korigiraju, promatrajući nefinancijske utjecaje tako da smanje negativne utjecaje na okoliš i društvo, a povećaju pozitivne, dakle pokušava se postići tzv. win -win situacija. DOP je alat kojim tvrtke daju doprinos održivom razvoju, a to je i naša primarna misija kao organizacije i baš zato prepoznajemo jedini dugoročan način na koji kao društvo možemo prosperirati, a da pritom ne uništimo, odnosno prepilimo granu na kojoj sjedimo.

Koliko su društveno odgovorni projekti zastupljeni u Hrvatskoj? Na što su najčešće orijentirani?
Objektivno, zastupljenost nije puno manja nego u drugim zemljama, ali naravno da bi moglo biti bolje. Primjećujemo da društveno odgovorno poslovanje razumiju mahom strane kompanije, podružnice stranih tvrtki koje su 'prepisale' stranu praksu jer je društveno odgovorno poslovanje u zapadnim razvijenijim zemljama snažnije prihvaćeno, ali i kod njih i kod nas je u pravilu rezervirano za velika poduzeća koja imaju resurse kojima si mogu osigurati ljude i sredstva. Najčešće poduzeća koja imaju značajan utjecaj na okoliš u svojim projektima stavljaju naglasak na okoliš, ona poduzeća čije su djelatnosti uslužnog tipa se uglavnom fokusiraju na odgovorno ponašanje prema zaposlenicima, a više manje svi oni imaju aktivnosti, programe, projekte koji su usmjereni na lokalne zajednice.

Možete li usporediti društveno odgovorne projekte u svijetu i kod nas? Koliko kaskamo ili nam dobro ide?
Svakako idemo u pravom smjeru, ali još kaskamo. Poduzeća, odnosno stručnjaci koji se bave tim djelom poslovanja u poduzećima, još nemaju jasnu sliku što to je i vrlo često se DOP pogrešno percipira, nažalost i najčešće kroz donacije i posljedica toga je što se DOP unutar poduzeća vidi kao trošak, a ne kao alat upravljanja koji će kroz bolje i promišljenije donošenje odluka biti naša korist i pomoći nam u upravljanju rizicima. Većinom poduzeća u krizi kao što je ova naša smanjuje proračun za DOP jer ga vide kao trošak, ne prepoznaju da je to zapravo prilika da stvoriš sebi dugotrajniji uspjeh na tržištu kroz usvajanje tog načina razmišljanja. DOP je zapravo alat kroz koji možeš primjenom proaktivnog pristupa inovirati proizvode tako da budu konkurentniji i kada se razumije sam pojam DOP-a onda ima jako puno prostora za stvaranje konkurentske prednosti. Samo je važno to shvatiti i prepoznati taj potencijal.

Odakle ideja za organiziranje ove inicijative odnosno dodjele nagrada Indeks DOP?
Teško je reći jer je ideja zapravo bila paralelna. Imali smo projektni tim miješanog karaktera i cijela ta priča je bila jako dobro koordinirana. Na izradi metodologije se radilo pune dvije godine. Upitnik je ugrađen u online aplikaciju koju nam je u prvoj varijanti donirao Ericsson Nikola Tesla, u istoj formi je i danas online te se ispunjava kroz individualne linkove, a softver automatski boduje i stavlja vas na rang listu po broju bodova. Pitanja su uglavnom zatvorenog tipa, a ona otvorena koja traže opise praksi i projekata procjenjuje stručna komisija. Pribrojavanjem tih dvaju tipa bodova dolazimo do konačne rang liste i do pobjednika.

Po kojim kriterijima se nagrade dodjeljuju?
Imamo četiri glavne nagrade u kategoriji velikih, srednjih, malih i javnih te nagradu za najveći napredak. Riječ je o nagradi koju dobiva ona tvrtka koja je najviše skočila u broju bodova u odnosu na prethodnu godinu i to je obično nagrada koju osvaja netko tko je pri sredini ljestvice. Cilj ove nagrade je da se potakne i motivira one koji možda nisu najbolji, ali da budu što bolji. Uz to imamo i tri sektorske nagrade, odnosno manje nagrade za one koji imaju najbolje bodove u kategorijama radna okolina, odnosi sa zajednicom i okoliš koje su ujedno u poglavlja našeg upitnika. Ukupno je osam nagrada.

U odnosu na prošlu godinu primjećujete li porast u DOP-u?
Interes za Indeks DOP-a raste. Prve godine smo imali 32 sudionika, lani 85, a ove godine ih je 104. Broj raste, s time da smo imali očekivani pad tijekom krize. Rast nije linearan, ali je interes za društvenu odgovornost sve veći. Porast interesa možemo zahvaliti i obvezi nefinancijskog izvještavanja koju je propisala EU čime je propisano da veće kompanije s više do 500 zaposlenih moraju davati takve izvještaje što je zapravo indirektna primjena DOP-a. Mislim da smo sada na početku kontinuiranog rasta jer je u tijeku gospodarski oporavak.

Koji su vam planovi za budućnost ove inicijative?
Razmišljali smo o nadogradnji jer ćemo sukladno trendovima u Europi i zastupljenosti tema u budućoj EU strategiji za DOP morati puno više pažnje posvetiti zaštiti ljudskih prava i bavit ćemo se propagiranjem i prijevodom UN-ovih smjernica za poslovni sektor i ljudska prava (UN Guiding principles for business and human rights). Nastojat ćemo obrazovati naš poslodavce o toj temi, a Indeks DOP-a je jako dobra prilika kako one koji su se počeli baviti tom temom dodatno nagraditi.
Deklarativni DOP

Koji je osnovni cilj dodjele nagrada Indeks DOP? Koja je važnost inicijative?

Osnovni cilj je promovirati DOP i dati dodatnu vidljivost kompanijama koje zaista jesu društveno odgovorne i ističu se takvom praksom. Pritom želimo raskrinkati deklarativni DOP odnosno propagirati da je DOP točno ono što sadrži naša metodologija koja kroz šest kategorija propitkuje i ekonomsku održivost, strateški pristup, utjecaj na okoliš i radnu okolinu, zajednicu te odnose na tržištu odnosno odnose kompanije prema konkurenciji, dobavljačima ili kupcima. Sve su to segmenti koje ocjenjujemo i onaj tko pobjedi na ovoj metodologiji je pokazao da stvarno razumije svoju odgovornost kroz sve te aspekte što daje temeljiti prikaz, a nagrada ide samo najboljima. Time pokušavamo educirati kompanije i potrošače. Naime, potrošači su ti koji trebaju znati tko je zaista društveno odgovoran, a ne misliti da su to samo oni koji se tako deklariraju. Nažalost, jer ima slučajeva gdje iza deklaracije nije društvena odgovornost. Mi također pokušavamo potaknuti sudionike Indeksa da kontinuirano razvijaju društvenu odgovornost da bi razvijali i sebe