Domaće tržište mesa ruše uvozne predatorske cijene

Cijene svinjetine u trgovačkim lancima ispod tržišne logike, kaže Kuterovac
Iako unutar Europske unije (EU) postoje zakoni o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, o nepoštenim trgovačkim praksama... i drugi, a koji bi trebali vrijediti za cijeli EU na sličan način, to i nije baš tako.

Tvrdi to Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, te navodi da treba pogledati praksu na tržištu, i to primjerice svinjogojstva.

Kvaliteta

- Njemačka, koja je golemi proizvođač svinjetine, zbog pojave svinjske kuge (ASK) i zaustavljanja izvoza mesa u Kinu i Aziju doživjela je strašan pad cijena, pa je tako od rujna prošle godine cijena na burzi u Njemačkoj 1,19 eura za kilogram toplog trupa s 57 posto mesa. Preračunano na standardnu kvalitetu žive svinje, cijena je oko 1,05 eura, cijena je fco farma svinja. Tu cijenu Njemački farmeri dobivaju od rujna do danas. Cijena mesa u Njemačkoj u trgovačkim lancima koji nude akcije s 35 posto sniženja je oko 4 eura za kilogram mesa. Cijena mesa razne pozicije kod mesnih industrija u veleprodaji u njemačkim klaonicama je 2 - 2,2 eura kilogram mesa fco klaonica. Usput valja istaknuti da Njemačka proizvodi 150 posto svinjetine u odnosu prema vlastitoj potrošnji. Ako sada analiziramo situaciju u Hrvatskoj, mi proizvodimo 50 posto potreba svinjskog mesa. Od rujna do danas uvezli smo iz Njemačke koja ima ASK 25 000 živih svinja za klanje po cijeni od oko 0,8 eura fco klaonica RH. Prijevoz je 0,10 - 0,15 centi po kilogramu, što znači da je nabavna cijena 0,65 - 0,7 eura/kilogram. Meso iz industrija iz Njemačke dolazi na hrvatsko tržište po cijeni od 1 do 1,2 eura za kilogram. Cijena navodno jednake kvalitete mesa u trgovačkom lancu u Hrvatskoj je 2 eura kilogram (16 kn/kg). Ako su isti zakoni i pravila, tržišnu najnižu cijenu živih svinja i mesa trebala bi imati Njemačka (jer ima višak proizvodnje), a u Hrvatsku bi svinje i meso trebali dolaziti uvećani za troškove transporta. Cijena svinja iz Njemačke po svakoj tržišnoj logici bi trebala biti minimalno 1,1 euro kilogram, a cijena mesa ovisno o pozicijama u maloprodaji trebala bi biti najmanje 20 - 25 kn/kg - kaže Kuterovac i dodaje da onda zajedničko tržište EU-a nema jednaka pravila, a posljedice potresa od ASK ne smanjuju proizvodnju u Njemačkoj, nego u Hrvatskoj, čak 1000 km dalje.

Kriza

Sve u svemu, po ovome se čini da hrvatski građani nisu nikad jeli jeftinije meso nego u pandemijskoj 2020. - hoće li se to nastaviti i u 2021.?

- Sjetimo se početka koronakrize i blokade granica kada nitko nije pitao za cijenu, nego smo police trgovačkih lanaca ispraznili u samo nekoliko dana i tako su tjednima bile prazne. Hrana nema cijenu kada je trebamo. Ova situacija sada s prodajom mesa ispod bilo koje tržišne logike dobra je za naše potrošače, ali uništava domaću proizvodnju. Kako nema besplatnog ručka, ceh na kraju priče opet bi mogli platiti hrvatski građani jer situacija s početka godine vjerojatno će se ponoviti u nekoj budućoj krizi. Koliko se u tim vremenima treba pouzdati u solidarnost i empatiju drugih, na građanima je da prosude, evo, neka pogledaju situaciju s cjepivom protiv COVID-a. S druge strane, ako Ministarstvo poljoprivrede hoće održati proizvodnju svinja, mora intervenirati s potporama. Da ne bude zabune, ovaj novac najvećim dijelom je iz džepova naših poreznih obveznika (građana). A ako potpora izostane, račun će na kraju biti plaćen skupom cijenom hrane u kriznim vremenima - kaže Kuterovac.

A kad je riječ o potporama, Ministarstvo poljoprivrede je u e-savjetovanje uputilo prijedlog programa potpore proizvođačima tovnih svinja zbog otežanih uvjeta poslovanja izazvanih pandemijom COVID-19 i pojavom afričke svinjske kuge i trajat će do do 14. veljače 2021. godine. Procjenjuje se da će broj korisnika ove mjere biti više od 500, a maksimalan broj prihvatljivih grla po korisniku iznosi 750. Za provedbu ovog Programa u 2021. godini osigurano je tri milijuna kuna iz Državnog proračuna.

Proizvođači svinja, kako ističe Kuterovac, pozdravljaju ove mjere koje planira provesti Ministarstvo poljoprivrede, ali smatraju da je to nedovoljno, te traže da se za rješenje ovog problema izdvoji ne tri, nego deset milijuna kuna, jer, kako navodi, cijena ove netržišne situacije, a koju danas plaćaju svinjogojci, iznosi oko dva milijuna eura mjesečno.