Doktorice, ne osjećam se baš najbolje, treba mi bolovanje...

Doktorice, otvorite mi bolovanje. Ne osjećam se dobro. Užasno me bole leđa, a bol se sve češće premješta i u ramena i laktove. Ne mogu više ovako raditi.

Tim se riječima sve veći broj zaposlenih Hrvata svakodnevno obraća svojim obiteljskim liječnicima. Mnogi im otvaraju bolovanje jer u protivnom pacijenti, odlučni u namjeri da se ne vrate na svoje radno mjesto, znaju biti i poprilično agresivni.

- Bolovi u leđima, ramenima, laktovima teško da se mogu potvrditi ‘običnim’ liječničkim pregledom u ambulanti. Na konkretniju dijagnostiku čeka se dulje vrijeme, pa liječnici u takvim slučajevima vjeruju pacijentima na riječ i šalju ih na bolovanje - rekla nam je liječnica obiteljske medicine (podaci poznati redakciji). Dodaje kako ima pacijenata koji uistinu pate od spomenutih bolova koji mogu nastati i zbog dugotrajnog sjedenja.

- Mnogi na radnome mjestu u sjedećem položaju svakodnevno provedu osam i više sati, a najveći broj bolovanja otvara se upravo zbog tzv. bolesti kralježnice i oštećenja mišićno-koštanog sustava - dodaje liječnica.
Najčešći razlog - bolovi u leđima

Javnost je ovih dana poprilično uzdrmao podatak da premijer Andrej Plenković zbog tzv. mediteranske anemije, odnosno talasemije minor, koja mu je dijagnosticirana na liječničkom pregledu dok je još bio srednjoškolac, nije odslužio vojni rok.

Mnogi za taj tip anemije nikad nisu čuli, no premijer tvrdi da je unatoč dijagnozi sposoban obnašati premijersku dužnost. Bilo kako bilo, u Hrvatskoj je prošle godine između siječnja i studenog na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te poslodavaca ostvareno čak 13,090.999 dana bolovanja.
Lomovi, trovanja, opekline...

Drugim riječima, svakog je dana na bolovanju bilo čak 35.865 ljudi, što odgovara populaciji grada veličine Vinkovaca. Najčešći uzrok odlaska na bolovanje su bolovi u leđima, ramenima, laktovima... Na drugom su mjestu prijelomi ruku, nogu i drugih dijelova tijela, a na trećem su mjestu po učestalosti razloga otvaranja bolovanja opekline, trovanja kemikalijama, stanja nastala pod utjecajem prekomjernoga konzumiranja alkohola ili droga. Na četvrtome mjestu su bolesti iz skupine “ostalih bolesti mišićno-koštanog sustava”, a na petom neuroze, depresije te psihički poremećaji vezani uz stres.

- Bolovanja se vrlo često otvaraju kad su pacijenti pred mirovinom, što ne bi trebao biti slučaj, ali i u trenucima kad pacijent na poslu doživi stres misleći da zadatke koje mu daju nije sposoban odraditi. Primjerice, zbog promjene načina rada trebao bi usavršiti znanja i vještine, što on smatra nemogućim. Tad je najjednostavnije otići na bolovanje misleći da je problem riješen - pojašnjava problematiku liječnica.
Najviše bolesnih u Zagrebu

Najveći broj bolovanja prošle je godine ostvaren na području Zagreba. Zagrepčani i oni koji žive u okolici u 2016. godini su na bolovanju proveli 4,440.966 dana. Slijede Splićani s 1,387.039 dana pa Riječani s 1,002.352 dana bolovanja. Najmanji broj bolovanja ostvaren je u gradovima kao što su Požega, Virovitica i Gospić. Konkretno, u prvih 11 mjeseci prošle godine u Požegi je ostvaren 167.761 dan bolovanja, u Virovitici 142.948, a u Gospiću 126.690 dana.

Sve veći problem Hrvatima predstavlja i debljina. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je, od 29 članica Europske unije, na osmome mjestu po broju debelih ljudi, odnosno onih čiji je indeks tjelesne mase veći od 30. Isti podaci potvrđuju da sklonost debljanju u Hrvatskoj raste s godinama, pa najviše ljudi s viškom kilograma ima u populaciji između 45 i 74 godine.
Uzročnik bolesti i debljina

Povećana sklonost debljanju pokazuje se već nakon 35. godine. Udruga za prevenciju prekomjerne težine svojedobno je provela istraživanje o raširenosti debljine u Zagrebu i tad su mjerili težinu u 50.000 Zagrepčana.

- Rezultati do kojih smo došli pokazali su da je među njima oko 50 posto prekomjerno teških i 20 posto debelih, čiji je indeks tjelesne mase iznad 30, što objektivno pokazuje hrvatski prosjek - rekla je Sonja Njunjić, predsjednica te udruge. Europski podaci, nadalje, pokazuju da u Hrvatskoj ima veći broj pretilih muškaraca nego žena. Značajan utjecaj na debljinu u ljudi imaju stupanj obrazovanja, pa najviše pretilih ima među onima koji su manje obrazovani, a najmaje među visokoobrazovanima. Debljina ne zaobilazi ni djecu, pa je sve više onih koji muku muče s viškom kilograma. Hrvatski zavod za javno zdravstvo najavljuje kako će do kraja ožujka ove godine objaviti službene podatke o debljini kod djece. Stručnjaci endokrinolozi tvrde kako je debljina ozbiljan javnozdravstveni problem.
Najviše pretilih na Malti

- Ako se uskoro nešto ne poduzme, predstoji nam epidemija pretilosti. Edukacija o važnosti zdrave prehrane potrebna je već u vrtiću - pojašnjava Njunjić. Prema Eurostatu, najviše pretilih je na Malti (26%), potom u Latviji (21,3%), Mađarskoj (21,2%) i Velikoj Britaniji (20%). Najmanje ih bilježe Rumunjska (9,4%), Italija (10,7%), Nizozemska (13,3%) te Belgija i Švedska (14%).