Dodatne vještine stečene izvan fakulteta ukazuju na motivaciju i spremnost na dodatan angažman

Dodatne vještine koje steknete tijekom fakultetskih dana ono su što vam može dati prednost pri zapošljavanju. Rad tijekom studiranja, volontiranje, aktivno uključivanjem u rad studentskih udruga, razni tečajevi samo su neki od načina kako mladi već tijekom studiranja mogu pokazati inicijativu, proaktivnost i steći određena iskustva koja će im biti korisna prilikom zapošljavanja. Time ne samo da se ističete iz mase kandidata sa sličnim stupnjem obrazovanja poput vašeg, već pokazujete da imate i šire interese i da ste spremni kontinuirano raditi na sebi.

Poslodavci na tržištu rada to primjećuju i cijene. Kako kaže Dina Barišić, voditeljica odjela zapošljavanja i edukacije u Hrvatskoj pošti sve vještine, znanja i radno iskustvo koje studenti stječu mimo fakulteta važni su svakom poslodavcu prilikom zapošljavanja mladih ljudi. "Osim što povremenim poslovima, volontiranjem ili radom u različitim organizacijama mladi stječu organizacijske i radne navike te različite vještine, što je svakako bitno poslodavcima prilikom zapošljavanja, oni stječu i neprocjenjivo životno iskustvo koje će im zasigurno olakšati rad kod poslodavca. Edukacije iz soft vještina, dodatno učenje stranog jezika i slično - sve su to dobrodošli razvojni elementi koji mlade čine konkurentnijima na tržištu te im omogućavaju lakše nalaženje posla", smatra Dina Barišić. Iz Plinacra tvrde kako je činjenica da osoba posjeduje dodatne vještine najbolji pokazatelj širine njezinih interesa, ali i spremnosti da uloži vrijeme i dodatni napor u stjecanje novih znanja i vještina.

Brčina
Nikad nije prerano započeti s ulaganjem u dodatno usavršavanje

"Živimo u vremenu kad se od zaposlenika više nego ikad ranije traži prilagodljivost i spremnost na konstantno učenje i usavršavanje stoga to predstavlja kvalitetu koju nužno mora posjedovati potencijalni kandidat za zapošljavanje, a po zapošljavanju, omogućava kvalitetnije ispunjavanje postavljenih radnih zadataka", smatraju u Plinacru. S tim se složio i Ninoslav Čerkez, izvršni direktor upravljanja kadrovima i edukacijama u tvrtki IN2 koji ističe kako takav angažman pokazuje interese koje student ima, a oni mogu biti izuzetno važni za prepoznavanje kompetencija i talenata koje ima kandidat za zaposlenje. "Na dodatne vještine gledamo kao značajno postignuće i prednost za kandidata za zaposlenje, posebno ako se ima na umu da je ponekad lakše steći stručna znanja od 'soft skills' vještina te kompetencija stečenih dodatnim angažmanom pored studija. Naravno, za dodatna postignuća je bitno da ih je student ostvario uz uspješan studij", kaže Čerkez.

Skledar Matijević
Završetkom formalnog školovanja obrazovanje nije završeno

Danijela Capan, Adriatic HR menadžerica u Hewlett-Packardu ističe kako su dodatne vještine više nego dobrodošle te mogu biti odlučujući faktor prilikom ulaska mlade osobe u svijet rada. "Pohađanje tečajeva koji nisu dio redovnih programa osim što omogućuju usvajanje dodatnih znanja, ukazuju i na motivaciju pojedinca, njegovu spremnost na dodatan angažman te ambiciju. No još važnije od pohađanja tečajeva jest konkretno iskustvo koje se ne može dobiti u učionici. Akademsko obrazovanje je važno, no ono sto čini razliku među mlađim kandidatima i može biti presudno jesu stručne prakse, volontiranje, sudjelovanje na projektima koje pojedinac ima iza sebe", tvrdi Danijela Capan. Uz to, napominje Capan, kroz obavljanje stručne prakse i volontiranja osoba dobiva mogućnost vidjeti što je to što joj leži i u kojem smjeru želi razvijati svoju karijeru, a to je i odličan način za širenje mreže kontakata što može imati itekako važnu ulogu prilikom traženja posla.

Direktorica ZŠEM Poslovne akademije Jasminka Ivasović ističe kako se dodatnim vještinama dobivaju ona 'soft' znanja koja su ponekad stavljena u drugi plan u tijeku fakultetskog obrazovanja. "Stjecanje novih vještina vrlo je važno za razvoj osobe. Kroz njih se ne stječu samo nova znanja nego i iskustva koja se kasnije mogu iskoristiti u raznim poslovnim i životnim situacijama. Potencijalni zaposlenik dodatne vještine i aktivnosti, kao što je volontiranje, može istaknuti kao svoju prednost budućem poslodavcu jer poslodavac ne mora dodatno ulagati u njegovo obrazovanje za to područje, već može nadograđivati neka druga područja. To nam isto tako pokazuje da su oni spremni nadograđivati sebe i svoja znanja", kaže Jasminka Ivasović. Kako ZŠEM Poslovna akademija veliki broj svojih aktivnosti zasniva na projektnoj osnovi međunarodnog karaktera, prilikom angažiranja studenata za pojedine projekte vrlo pozitivno gleda na iskustva, dodatna znanja i aktivnosti koje studenti predstave na razgovoru za posao. Naročito se to odnosi na znanje stranih jezika, komunikacijske i organizacijske vještine.

Capan
Akademsko obrazovanje je važno, no iskustvo je ono koje čini razliku

"Veliki broj takvih vještina može se steći volontiranjem u raznim tipovima organizacija i na pojedinim projektima. Volontiranje je aktivnost koja naročito pomaže mladim osobama da se okušaju kroz razne situacije i da pronađu sebe u, možda, nekim budućim poslovima. Nije rijedak slučaj da studenti volonteri kasnije dobiju i radno mjesto u organizaciji gdje su volontirali. S druge strane budući zaposlenici, s takvim iskustvom, odmah mogu procijeniti da li će se prijaviti za određeni posao ili ne", kaže direktorica ZŠEM Poslovne akademije. Ana Brčina iz službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju smatra kako je ulaganje u dodatno usavršavanje nezaobilazno tijekom cijele karijere i nikada nije prerano započeti s time. "Od zaposlenika se očekuje da vrlo brzo nakon stupanja u radni odnos postigne što veću samostalnost i inicijativu u zadacima koje obavlja. Svako dodatno iskustvo koje može tome pridonijeti je ustvari dodatna vrijednost po kojoj se izdvaja od drugih i koje mu pomaže u postizanju što boljih rezultata. Tečajevi za razvoj tzv. 'mekih vještina' mogu pripremiti studenta/kandidata za bolju i bržu prilagodbu radnoj sredini i kolegama s kojima će raditi", kaže Ana Brčina.

Sakoman
Spremnost da sami ulažete u sebe izdvaja vas od drugih kandidata

Jadranka Sakoman, direktorica Ljudskih resursa u Zagrebačkoj pivovari ističe kako poslodavci na to gledaju kao na želju i motiviranost za učenjem i razvojem koju ipak ne posjeduje svaki pojedinac. "Ukoliko se nalazite na početku svoje karijere upravo vas Vaš motiv, želja za dodatnim usavršavanjem i stjecanjem novih znanja te spremnost da prvenstveno sami ulažete u sebe izdvaja od drugih kandidata", tvrdi Sakoman. Također, napominje Sakoman, to je kompetitivnu prednost u odnosu na kandidate koji nemaju dodatna iskustva. U Tisku smatraju kako takve osobe će se brže uklopiti u kolektiv, savladati pred njih stavljene izazove i doprinijeti daljnjem razvoju i uspjehu poslodavca.

"Imaju više šanse da se izdignu iznad prosjeka, i ostvare određeni uspjeh", poručuju iz Tiska. Dina Barišić iz Hrvatske pošte smatra kako studenti koji su bili na praksi u velikim organizacijama već dolaze s iskustvom kako funkcioniraju velike organizacije, a oni koji su honorarno radili na različitim promocijama mogli su steći iskustvo i znanje kako pristupiti različitim ljudima i kako ostvariti uspješnu komunikaciju - netko tko je prošao tečaj brzog čitanja moći će brže ovladavati poslovnim materijalima koje će dobivati nakon što se zaposli. "Ovi i drugi slični primjeri jasno pokazuju da će se studenti koji ulažu u sebe i svoj razvoj lakše snalaziti prilikom zaposlenja te će sigurno postati vrijedan član organizacije", poručuje Barišić.

Barišić
Studenti koji su bili na praksi stječu važna znanja i iskustva

Detektiranje potrebnih vještina
Na to se nadovezao i Nenad Bogdanović, prodekan za međunarodnu suradnju Visoke škole tržišnih komunikacija Agora, koji tvrdi da su radna mjesta postala kompleksnija i često sama diploma fakulteta ne znači i mogućnost kvalitetnog obavljanja posla. Istovremeno dodatne vještine također ne znače da je kandidat prikladan za određeno radno mjesto. "Često u praksi srećemo kandidate koji su dosta vremena uložili u stjecanje dodatnih vještina, a 'padaju' na nekim najosnovnijim zadacima, ili uopće nisu u stanju doći u priliku ili pokazati svoje vještine. Jedno od rješenja jest pametni izbor dodatnih vještina, koje su u skladu sa samim kandidatom-studentom, njegovim mogućnostima, očekivanjima te budućim zahtjevima poslodavca, odnosno željenog radnog mjesta", kaže Bogdanović. Dekan Veleučilišta Baltazar, Vinko Morović, ističe kako je izuzetno bitno već kroz praksu u vrijeme studiranja detektirati potrebu za dodatnim vještinama, a potom se i usavršiti za njih.

Čerkez
Ponekad je lakše steći stručna znanja od soft skills vještina te kompetencija stečenih dodatnim angažmanom

Napominje i kako je kasnije kroz sve poslovne sfere potrebno kontinuirano raditi na njima i nadograđivati ih novim znanjima i vještinama sukladno radnom mjestu. "Svijest o tome da završetkom formalnog školovanja proces obrazovanja nije završen te da je cjeloživotno učenje sastavni dio posla razvijamo i kod naših studenata. Kroz neke kolegije razvijamo i određene transverzalne vještine, a potičemo ih da stječu i ključne kompetencije za cjeloživotno učenje te naglašavamo da će tek time njihovo obrazovanje biti cjelovito", poručila je Ana Skledar Matijević, prodekanica Veleučilišta Baltazar. "Suvremeno poslovno okruženje zahtijeva vladanje dodatnim vještinama npr. intenzivnu komunikaciju i timski rad. Stoga je bitno pored stručnih znanja dobro vladati i komunikacijskim vještinama i pokazati spremnost za suradnju u timskom okruženju. Tko ima takve vještine vjerojatno će imati uspješniju karijeru", poručuje Čerkez.

Da je kontinuirano usvajanje novih znanja i vještina imperativ današnjice složila se i Danijela Capan iz Hewlett-Packarda. "Danas kada se mnogi suočavaju s potrebom promjene karijere, oslanjanje isključivo na ono sto smo naučili na fakultetu nedostatno je za uspjeh. Cjeloživotno učenje te svestrano učenje (life wide learning) trebali bi biti dio naše svakodnevice", poručuje Capan. U Tisku tvrde da je u poslu osim konkretnih znanja i iskustava vezanih uz sam posao vrlo bitna i socijalna inteligencija. "Svaka dodatna aktivnost, osim konkretnog znanja ili vještine, značila je i uklapanje u različite sredine i nošenje s različitim situacijama u kojima se čovjek nađe. Na stranu tehnologija i sve brži tehnološki napredak, ljudi su bit i pokretač svakog poslodavca i oni koji čine razliku", smatraju u Tisku.

Bogdanović
Vrlo je bitno da student napravi pametan izbor dodatnih vještina

Napominju kako je u današnje vrijeme koje obilježavaju česte promjene i sve brži životni tempo, nužna dobra organizacija i fleksibilnost, moramo se moći brzo i uspješno prilagoditi novonastalim situacijama. "Ljudi koji su uz studiranje uspješno balansirali više različitih aktivnosti, ne boje se promjena i one im ne predstavljaju problem. A što više različitih znanja i vještina imate konkurentniji ste na tržištu rada. Niste rob sredine i situacije u kojoj se nalazite, već možete težiti sredini u kojoj ćete se dodatno razvijati i koja će vam više odgovarati, u poslovnom i društvenom smislu", poručuju iz Tiska.

Suradnja preko studentskih udruga
Ina ne samo da dodatne vještine smatra važnima već svojim dugogodišnjim partnerskim suradnjama sa studentskim udrugama koje mladima pomažu steći te dodatne vještine, upravo potiče i promovira angažman mladih u stjecanju dodatnih vještina. "Podržavamo projekte u kojima se studenti natječu i pritom stječu niz dodatnih vještina poput projekta Slagalica (za srednjoškolce), projekta Case Study Competition studentske udruge eSTUDENT i ostalima. U smislu poticanja mladih na razvijanje tzv. 'soft vještina' podržali smo i projekt 'Organize your talk' za studente ekonomskog fakulteta na kojem su se natjecali u pripremi i provedbi prezentacija na engleskom jeziku. U suradnji s Poslovnim dnevnikom smo održali radionicu za studente na temu prepoznavanja vlastite osobnosti i boljeg upravljanja konfliktima.

Također, podržavamo i projekte u kojima se studenti uključuju u organizacije međunarodnih događaja poput proljetne škole u organizaciji studentske udruge BEST - udruge koja okuplja studente inženjerstva te time stječu organizacijske vještine i iskustvo u timskom radu", kaže Vladimira Senčar Perkov, direktorica Ininog Sektora upravljanja ljudskim resursima te ističe kako svaka nova radna okolina, kao i prvi posao nakon fakulteta, pojedincu predstavljaju veliki izazov i jasno je kako se već od prvog dana susreću s mnogobrojnim novim situacijama. "Različite dodatne vještine, primjerice iskustvo u javnim nastupima i prezentiranju ili iskustvo u nekim kreativnim projektima, uvelike olakšavaju prilagodbu i daju zaposleniku dodatno samopouzdanje i motiviranost. Što se tiče ostalih zaposlenika, jasno je kako i oni trebaju ulagati u razvijanje dodatnih vještina unatoč tome što su već potpuno upoznati s radnim procesima i sustavom u kojem rade", poručuje Senčar Perkov.

Edukacija za zaposlenike
Svjesni važnosti razvoja dodatnih vještina u Hrvatskoj pošti potiču zaposlenike na cjeloživotno obrazovanje bez obzira na to radi li se o treninzima iz 'soft vještina' ili o raznim tehničkim edukacijama. Uz to imaju i organiziran sustav internog trenerstva s nizom različitih edukacija, a zaposlenici se mogu i samoinicijativno javljati na treninge kako bi razvijali svoje vještine i povećali znanja. Unutar IN2 Grupe redovito organiziraju 'soft skills' radionice kako bi radnicima omogućili stalno dodatno usavršavanje i u tom području. I Tisak kroz svoju Tisak akademiju omogućava svojim zaposlenicima sudjelovanje na različitim edukacijama, uključujući i 'soft skills' edukacije. U Hewlett-Packardu potiču i očekuju od zaposlenika da kontinuirano rade na usvajanju dodatnih znanja i vještina potrebnih kako za trenutni, tako i za neki budući posao.

Kako kaže Danijela Capan, kod njih je velik naglasak na učenju kroz posao (on the job learning) koje mora imati jasan kontekst i cilj, a zaposlenike potiču i na sudjelovanje u raznim volonterskim inicijativama i akcijama za što mogu iskoristiti dio radnog vremena. "Vjerujemo da su korporativni uspjeh te naši doprinosi široj društvenoj zajednici međuzavisni te da se motivacija, energija i inovacije koje čine neku kompaniju uspješnom isto tako mogu i trebaju usmjeriti i za stvaranje pozitivnih promjena u društvu", poručuje Capan. Zagrebačka pivovara tijekom uvodnog programa svakom novom zaposleniku omogućuje upoznavanje sa svim sektorima unutar kompanije te isto tako visoko razvijenim sustavom internih treninga svojim zaposlenicima omogućuje daljnji razvoj vještina koje su im potrebne na radnim mjestima.

"Ponosni smo što svi naši zaposlenici prolaze kroz godišnji procesima planiranja razvoja gdje se prema načelima 70:20:10 planira individualni razvoj svakog zaposlenika u smislu da se 70 posto razvojnih aktivnosti odnosi na učenje putem iskustva, 20 posto na učenje od drugih (npr. mentorstvo, povratne informacije i sl.), a samo 10 posto na formalne oblike učenja što je u skladu s rezultatima istraživanja koja su pokazala da je učenje najefikasnije kada se koristi upravo navedeni omjer različitih metoda. Ono što je najbitnije u našem pristupu razvoju zaposlenika je da je sam zaposlenik odgovoran za svoj razvoj i općenito za planiranje svoje karijere i konačni plan se prema inputu zaposlenika dogovara i usuglašava s voditeljem što se znatno razlikuje od pristupa razvoju zaposlenika koji je često bio zastupljen prijašnjih godina, a prema kojemu je zapravo voditelj imao glavnu ulogu u planiranju razvoja zaposlenika", ističe Jadranka Sakoman.

Plinacro podržava i potiče svaku inicijativu svojih zaposlenika koja osigurava daljnji razvoj njihovih kompetencija. U skladu s time, značajnu pažnju posvećuju daljnjoj edukaciji i stručnom usavršavanju svojih zaposlenika, pa je različitim oblicima stručnog usavršavanja godišnje prosječno obuhvaćeno oko 30 posto ukupnog broja zaposlenih. Uniqa osiguranje unutar Službe ljudskih potencijala ima petero zaposlenika koji se bave edukacijom zaposlenika i koji održavaju tečajeve usmjerene na razvoj profesionalnih i životnih kompetencija (mekih vještina). Edukacije su prilagođene trenutnim potrebama i zahtjevima zaposlenika te usklađene s poslovanjem i vrijednostima tvrtke.