Do kraja godine nova mreža znanstvenih instituta

Radi reorganizacije znanstvenih instituta i njihove veće učinkovitosti, Sabor bi do kraja godine trebao donijeti dokument kojim bi se definirala mreža znanstvenih instituta i potakla njihova produktivnost. Reorganizacijom sveučilišta i instituta, znanstveni sektor trebao bi osigurati veće dobiti gospodarstvu.

Kako doznajemo u Ministarstvu znanosti, na temelju analiza Nacionalnog vijeća za znanost odredit će se koja su znanstvena područja od interesa za hrvatsko gospodarstvo. Hrvatska je premala, smatraju u Ministarstvu, da bi istraživala preširok broj sektora. Njemačka je svojedobno odredila petnaestak područja interesa u koje država dodatno ulaže. Broj hrvatskih područja interesa važnih gospodarstvu kojima bi se bavili znanstvenici na institutima bio bi znatno manji, a procjenjuje se da bi to bila biotehnologija, energetika, hrana i obnovljivi izvori energije. Ministar znanosti Radovan Fuchs izjavio je da imamo previše instituta, te je najavio određene poteze u tom smjeru.

»Definitivno bi se moglo naći opravdanja da se neki od instituta vrlo srodnih djelatnosti pripoje jedni drugima. Osim toga, dio instituta izgubio je status zbog loše publicistike i ne zadovoljavanja zakonskih kriterija, što implicira njihovo brisanje iz registra znanstvenih institucija. Imamo određene ideje u tom smislu, no ne bih navodio o kome je riječ«, rekao je Fuchs.

Hrvatska ima čak 26 znanstvenih instituta na kojima je zaposleno oko 1600 znanstvenika. Njih 600 je na najvećem institutu, »Ruđeru Boškoviću«. Iz proračuna za ovu godinu za plaće i hladni pogon instituta izdvaja se 355 milijuna kuna. Iako u Ministarstvu prije završetka analize ne žele reći koji bi se instituti mogli spojiti, navode da postoji više istorodnih instituta. Primjerice, područjima poljoprivrede i turizma bave se tri - Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču, Institut za turizam u Zagrebu i Poljoprivredni institut u Osijeku. Iako su svi zaposleni na državnom proračunu, dio instituta orijentiran je na tržište (područja šumarstvo i poljoprivreda). Drugi dio ih se potpuno oslanja na proračun poput Staroslavenskog instituta.

»Cilj nam je novim zakonom osigurati kvalitetu i bolje pozicionirati institute kroz znanstvenu mrežu. Treba biti jasna zadaća svakog instituta, njegova korist za nacionalni interes, ali i ekonomska korist«, objašnjava glasnogovornik Ministarstva Duje Bonacci.

Bavljenje beskorisnim poslovima
Analiza bi trebala pokazati i učinkovitost zaposlenih, zbog pojedinačne pojave znanstvenika pretvorenih u privatne konzultante, koji se, koristeći se imenom instituta, bave poslovima od kojih institut nema koristi. Ulaganja u znanost i dalje su mala, priznaju u Ministarstvu, u kojem će tražiti od instituta ostvarenje što većeg efekta na gospodarstvo.