Do 2020. godine 17,6 milijuna turista i 19,8 milijardi eura zarade

Do 2020. Hrvatska će umjesto sadašnjih 11,3 milijuna turista ugošćavati njih 17,6 milijuna, a ukupni prihod s aktualnih 7,1 milijardu eura skočit će na 19,8 milijardi eura, stoji u upravo prihvaćenom strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-2014., koji su za potrebe Hrvatske turističke zajednice napravili španjolski THR i zagrebački Horwath Consulting. Plan otkriva niz promjena što će sljedećih godina zahvatiti hrvatski turizam kako bi ostao konkurentan na međunarodnom tržištu.

Hrvatski je turizam podijeljen u deset regija ili klastera, s tim da se svakoj regiji pristupa neovisno, na drukčiji način, poštujući njezine kvalitete i posebnosti u odnosu na druga područja. Promišljeno je tako kojim ciljevima pojedina regija treba težiti, naznačene su strategije brendiranja, potezi koji bi trebali rezultirati produženjem sezone i slično. Povećanje dolazaka u predsezoni i posezoni te daljnji razvoj e-marketinga u svim su regijama navedeni kao ciljevi od prvorazrednog značenja.

Istra će se nastojati pozicionirati kao »zeleno mediteransko utočište«. Njen će se imidž graditi na turističkom doživljaju tijekom cijele godine, a kao posebnosti isticat će se autentični gradovi i sela, romantični i opuštajući odmor. Tržišna pozicija nedalekog Kvarnera bit će - životni stil, zdravlje i opuštanje, a imidž »jadranska destinacija životnog stila«. Posebne vrijednosti Kvarnera prepoznate su u sofisticiranom doživljaju, pomlađivanju te veselom ugođaju.

Dalmacija je podijeljena na četiri turističke regije, klastera, od kojih je svaka sa svojim posebnostima. Dalmacija Zadar će se tako na međunarodnom tržištu pozicionirati kao »očaravajući Jadran«, gradeći imidž na svijetu otoka i parkova prirode. U odnosu na druge dijelove Dalmacije, razlikovat će se po ponudi i ugođaju robinzonskog turizma.
Šibenik dobiva premisu »kruna Jadrana« i u prvi plan isticat će se da je to »nautički raj«. Prednosti su tog područja, prema marketinškom planu, pitoreskni otoci i očuvana autentična mjesta.

Nešto južnija Splitsko-dalmatinska županija postat će »jadranska inspiracija« s imidžem dalmatinskog načina života i kulture, dok će se krajnji jug, Dalmacija Dubrovnik, nuditi kao »Dubrovačka rivijera i otoci prekrasna rivijera« - elegantna turistička destinacija kulture i baštine.

Ličko-karlovački klaster trebao bi se predstavljati kao »zeleno srce Hrvatske«, mjesto gdje se spajaju obala i posebno očuvan kontinent.

Marketinška pozicija Slavonije bit će »istinska radost življenja«, s naglaskom na gastronomiji, prirodi, miru i ruralnom okruženju. Središnja će Hrvatska postati »regija kratkih odmora« koju obilježavaju barok, toplice i dvorci. Zagreb će se predstavljati kao »vrata Hrvatske« s imidžem sastajališta, mjesta gdje se kontinentalna Europa spaja s Jadranom.

Bajs: Akcijski plan sadrži mnogo bitnijih stvari od PDV-a
Damir Bajs, ministar turizma, nije želio komentirati informaciju objavljenu u jednim dnevnim novinama prema kojoj akcijski plan za aktualnu turističku sezonu uključuje i smanjenje PDV-a na hranu i piće s 22 posto na 10 posto s ciljem rasterećenja turističke industrije. Tvrdi da nikome nije komentirao akcijski plan prije nego što ga predstavi članovima Vlade te kako je informacija potekla s Ekonomskog fakulteta i da će ta institucija zbog toga snositi posljedice.

S druge strane, ističe kako je riječ o prijedlogu starom mjesec dana, a da sam akcijski plan sadrži mnogo bitnijih stvari od predloženog smanjenja PDV-a. S druge strane, Vjesnik doznaje da je ministar financija Ivan Šuker, koji je ionako morao dati zadnju riječ o smanjenju PDV-a na hranu i piće, već u početku odbio neslužbeni plan o nižem PDV-u na hranu i piće, odnosno ugostiteljske usluge.

Postavlja se pitanje i koliko bi plan sniženog PDV-a bio primjenjiv jer je do ljeta ostalo premalo vremena, a za tako opsežan pothvat trebaju mjeseci priprema. Nadalje, niži PDV pomogao bi ugostiteljima i turističkoj industriji, ali vjerojatno ne bi pojeftinio usluge krajnjim korisnicima.

Doznajemo da pojedine države na Sredozemlju razmišljaju o još drastičnijim mjerama, pa tako Turska, naš najizravniji konkurent, namjerava turizmu i turističkim uslugama dati status izvoznika, odnosno nultu stopu PDV-a.

Postoji niz mjera kojima se ove krizne godine može pomoći turističkoj industriji, a koje uključuju smanjenje ili ukidanje pojedinih parafiskalnih davanja. Hotelijeri se tuže na visoka davanja za spomeničku rentu, slivne vode, smetaju im nameti ZAMP-a. Prije mjesec dana Predsjedništvo Hrvatske udruge hotelijera usuglasilo se da će od države tražiti ukidanje ili smanjivanje, za njih, niza nepotrebnih nameta. Ukidanje plaćanja RTV-pristojbe za svaki pojedini prijamnik jedna je od predloženih mjera.

Ministarstvo turizma nedavno je predložilo subvencioniranje kamate na postojeće kredite, čime bi se prije svega pomoglo malim hotelijerima da prebrode teško razdoblje. Sve bi se to trebalo naći u akcijskom planu za pomoć ovogodišnjoj turističkoj sezoni.

Pet glavnih taktika
Zamišljeno je i pet glavnih taktika kako bi Hrvatska postala visoko cijenjena destinacija životnog stila, očuvanih prirodnih i kulturnih vrijednost. To su e-trgovina, on-line komunikacija te markiranje ponude. Hrvatskoj još nedostaju etablirane marke što znači da bi trebalo započeti s procesom markiranja različitih proizvoda (primjerice, »mali hoteli Hrvatske«, »ekološke ruralne kuće Hrvatske« i slično). Jedna od taktika odnosit će se na poticanje suradnje ključnih igrača u turizmu, a posljednja na edukaciju, jer postoji mnogo prostora za poboljšanje turističke educiranosti. Napravljeni su i posebni marketinški planovi kako bi se poboljšali glavni proizvodi: sunce i more, nautika, sastanci, kultura i touring, kontinentalni turizam te vino i gastronomija.

Tri osnovna pitanja
Ključni potezi koji će utjecati na buduće marketinške napore regija, temelje se u odgovorima na tri osnovna pitanja. Ponajprije je to pitanje novih hotelskih kapaciteta jer se pretpostavlja da će se nakon novog zakona o turističkom zemljištu ubrzati ulaganje u nekretnine.

Na razvoj turističkih regija znatno će utjecati i ulaganje u turističku infrastrukturu, kulturne i rekreacijske objekte, očuvanje baštine... Treće pitanje morat će riješiti odnos upravljanja, odnosno posve novi odnos suradnje između regionalnih turističkih zajednica i regionalnih javnih subjekata.

Kako će stranci prepoznati hrvatske regije...
• Istra - zeleno mediteransko utočište, doživljaj tijekom cijele godine
• Kvarner - jadranska destinacija životnog stila
• Dalmacija Zadar - svijet otoka i parkova prirode
• Dalmacija Šibenik - nautički raj
• Dalmacija Split - dalmatinski način života i kulture
• Dalmacija Dubrovnik - elegantna turistička destinacija kulture i baštine
• Lika Karlovac - zeleno srce Hrvatske
• Slavonija - istinska radost življenja
• Središnja Hrvatska - regija kratkih odmora
• Zagreb - mjesto gdje se kontinentalna Europa spaja s Jadranom