Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Ruj 2021

Dan polja soje: Unatoč suši solidni prinosi i visoke cijene otkupa

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vjekoslav Hudolin  

Dan polja soje: Unatoč suši solidni prinosi i visoke cijene otkupa

Ove godine kooperanti s novogradiškog područja posijali su je na oko 2.500 hektara što je porast od 100 posto u zadnje tri godine, čulo se na Danu polja soje tvrtke Axereal Croatia.

Žetva ranijih sorti soje u istočnoj Hrvatskoj je započela, a u zapadnoj bi mogla krenuti za dva tjedna. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika u pojedinim fazama sjetve i rasta prinosi te ratarske kulture bit će nešto niži od očekivanih, ali ipak solidni, istaknuto je na Danu polja soje koji je organizirala tvrtka Axereal Croatia sa sjedištem u Novoj Gradiški.

Okupljenim poslovnim partnerima, kooperantima i distributerima sjemena prezentirani su makropokusi 33 sorte s visokim potencijalima rodnosti s kojima poljoprivrednici diljem zemlje postižu odlične prinose.

Inače, za proizvođače soje ovo je vrlo specifična godina od početka. U ranoj sjetvi bilo je vrlo hladno vrijeme s niskim temperaturama, istaknuo je između ostalog Ivan Pozder zadužen za marketing u ovoj tvrtki.

Iako je bilo upitno što će biti nakon sjetve, nicanje je prošlo dobro unatoč malo dužem razdoblju klijanja i nicanja. Nakon toga u lipnju smo imali sušu, palo je svega desetak litara kiše po četvornom metru, što je bilo premalo za soju jer je već u tom razdoblju počela cvasti. Zbog pomanjkanja vode nije došlo do oplodnje prvih cvjetova pa će zbog toga prinosi biti nešto niži od očekivanih. Vjerojatno, rekao je, 10 do 20 posto, ovisno o lokacijama.

Sjetva više sorti radi lakše i bolje žetve
Axereal Croatia u svom asortimanu prodaje ima sorte svih vegetacijskih skupina. U zapadnom dijelu Hrvatske njihovi stručnjaci predlažu sjetvu ranijih sorti soje, a za istočni dio nude kasnije sorte.

"Od ranijih sorti za postrnu sjetvu preporučujemo Lissabon (grupa zrenja 000), a onda slijede ES Mentor (00), Betty (00/0), ES Advisor (00/0) te naša najrasprostranjenija sorta ES Tribor (0), koja se sije na svim područjima RH", istaknuo je Pozder navodeći da od najkasnijih i najprinosnijih sorti poljoprivrednici imaju dobra iskustva sa sortama ES Pallador (1), Avril (1), a odlična je i sorta ES Mediator (1) koju ove godine uvode na tržište. "Mislim da na tržištu imamo najkvalitetnije dorađeno sjeme soje s velikim genetskim potencijalom prinosa s kojima se mogu ostvariti odlični urodi", naglasio je.

Upoznajući sudionike Dana polja soje sa sortama Ana Marija Petrak, zadužena za razvoj programa ove kulture u Axerealu, preporučila je poljoprivrednicima da se oslone na njihov sortiment, ali i da siju više sorti od ranih do kasnih grupa zrenja radi lakše i bolje organizacije žetve.

"Zajednička karakteristika našeg sortimenta je da su sve sorte visokih genetskih potencijala i s kvalitetnim zrnom, što je jako važno za poljoprivrednike", navela je i dodala da u narednom razdoblju planiraju u ponudu uvrstiti i sorte soje koje imaju nešto viši sadržaj proteina. Tržište u Europi sve više traži sorte koje imaju kvalitetu – proteine i ulje.

Osim onih koje je spomenuo Ivan Pozder, za sljedeću sezonu Ana Marija Petrak preporučila je ranije sorte Betty (00) i Alvesta (000) koje se također odlikuju visokim prinosima za svoje grupe dozrijevanja.

Frederic Moulin, direktor Axereal Croatia, istaknuo je da je njihova tvrtka postala respektabilna u Europi, kako po proizvodnji merkantilne soje tako i po proizvodnji i doradi sjemena odličnih sorata koje izvoze u sve veći broj europskih država.

"Sjemenska proizvodnja ključ je uspješne proizvodnje merkantilne soje koju organiziramo s našim partnerima. Tu su nam bitni genetski potencijali sorti s kojima se mogu postići prinosi iznad pet tona po hektaru s maksimalnim postotkom proteina", kaže direktor dodajući da osim prodaje sjemena, od svojih kooperanata i partnera otkupljuju merkantilnu soju kojom opskrbljuju partnere na tržištu.

Soja sve zanimljivija ratarima
I Ivan Ivković, tehnološko-komercijalni predstavnik za ovo područje, također potvrđuje da soja postaje sve interesantnija ratarima, ponajprije zbog dobrih prinosa koje mogu ostvariti s odličnim sortama, ali i zbog otkupne cijene koja će ove godine biti sigurno jako dobra.


Komentari članka

Vezani članci

Suša poharala slavonska polja, ratari očekuju veliki pad prinosa

26.08.2026.

Zbog dugotrajnih ekstremnih vrućina i izostanka oborina slavonski ratari očekuju i do 70 posto manji prinos kukuruza. Ni ovogodišnji urod suncokreta seljacima ne ulijeva optimizam, samo bi količine uljane repice nakon lipanjske žetve donekle mogle ublažit

Suša pustoši hrvatska polja: Kukuruz za silažu skida se već 10 dana, kreće i žetva suncokreta

23.08.2026.

Ratari posljednjih tjedana obilaze svoja polja i pokušavaju procijeniti koliko će od onoga što danas izgleda kao usjev na kraju zaista završiti u silosima. Visoke temperature ubrzavaju dozrijevanje, biljke se prisilno suše, a nedostatak vlage u tlu sve vi

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

Tag cloud

  1. 2912 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1531 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1369 članka imaju tag industrija
  12. 1271 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 528 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk