Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2015

Dampinške cijene uništavaju mljekare

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

Dampinške cijene  uništavaju mljekare

Mljekari su prezaduženi i nemaju pristup zemljištu iako se reforma provodi već neko vrijeme

Domaći mljekarski sektor već se nekoliko godina suočava s velikim izazovima. Kakvo je trenutno stanje, ali i perspektive, mljekarskog sektora u Hrvatskoj pitali smo Rašeljku Maras, predsjednicu Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača CroMilk.

- Valja podsjetiti da je rekordan pad proizvodnje mlijeka na domaćim mliječnim farmama zabilježen 2013. godine, i to za gotovo 20 posto. Sredinom iste godine ušli smo u Europsku uniju te pristupili bescarinskom tržištu. Uvoz gotovih mliječnih proizvoda sa strane trgovačkih lanaca je rastao, a domaća proizvodnja nije rasla jednakom dinamikom. U sljedećoj godini uspjeli smo podići domaću proizvodnju mlijeka, no golemi uvoz gotovih proizvoda imao je velik utjecaj na domaći sektor. Mljekarska industrija suočava se s dampinškim cijenama uvoznih proizvoda, koji time utječu na naš cjelokupni sektor.
Snižavanje cijena

Snižavanje cijena domaćih gotovih proizvoda u trgovinama dovelo je do prehrambene deflacije, snižavanja cijena, koja se na prvi pogled čini dobrom za krajnjeg potrošača, no u stvarnosti ona ima dalekosežne posljedice na radna mjesta i našu ekonomiju, a samim time i na krajnjeg potrošača koji živi i radi u našoj zemlji - kaže Maras.

Potvrđuje da je situaciju dodatno otežao ruski embargo.

- Tim embargom mljekarske su tvrtke iz EU-a izgubile to veliko tržište za plasman svojih proizvoda i morale su potražiti novo mjesto za njihov plasman. Hrvatska je jedna od zemalja u koje se prelila određena količina proizvoda. Ti proizvodi najčešće dolaze na naše tržište po dampinškim cijenama i na taj način ugrožavaju domaću proizvodnju, farmere, mljekarsku industriju i cijeli ekosustav koji funkcionira oko proizvodnje mlijeka. Naš cjelokupni mljekarski sektor nije konkurentan u odnosu prema EU-u, i to na svim razinama. Naši se farmeri suočavaju s puno većim troškovima proizvodnje, plaćaju PDV od 25 posto, a u većini je europskih zemalja definirana međustopa od pet do 15 posto. Prezaduženi su, nemaju pristup zemljištu iako se reforma zemljišta provodi već neko vrijeme. Svemu tome treba dodati ukidanje mliječnih kvota od travnja ove godine, što je utjecalo na povećanje proizvodnje u zemljama EU-a, koje su se godinama za to pripremale - ističe Maras.
Niži PDV

Predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača CroMilk tvrdi i da su farmeri u EU-u u mnogo boljoj situaciji od naših.

- Imaju znatno niži PDV na inpute u proizvodnji, zaduženja su im minimalna te raspolažu zemljištem kako bi mogli prehraniti vlastitu stoku. Također, svijest potrošača o važnosti kupnje domaćih proizvoda u većini EU zemalja je vrlo visoka i vrlo rijetko ćete naći mlijeko ili jogurt na policama trgovina u razvijenim EU zemljama koji nisu lokalnog podrijetla - objašnjava probleme Rašeljka Maras.

Hrvatska je u pristupnom ugovoru s Europskom unijom potpisala odredbu prema kojoj je moguće u svakom sektoru u kojem je došlo do većeg poremećaja zatražiti pomoć od EU-a. Je li Hrvatska tu pomoć i zatražila?

- Izuzetno je teško dokazati da su problemi i poremećaji u domaćem sektoru izazvani s ulaskom naše zemlje u EU. Moramo se pomiriti s time da su problemi u našoj zemlji nastali nekonzistentnom politikom, neimanjem poljoprivredne strategije i kontinuiranim zanemarivanjem mljekarskog sektora sa strane naše administracije.

bosanski mliječni proizvodi

Kako komentirate odobravanje plasmana bosanskih mliječnih proizvoda, otkupne cijene mlijeka, uvoz...?

- Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj je i dalje viša od EU prosjeka. Domaća mljekarska industrija drži još uvijek višu cijenu kako bi se olakšalo poslovanje domaćim farmerima. Plasman bosanskih proizvoda na naše tržište odobren je tek u rujnu, tako da još uvijek nemamo relevantne podatke koji je stvaran utjecaj na naše tržište. Mliječni je paket trenutno na velikom preispitivanju u Europskoj komisiji. Iako je zamišljen dobro, njegova primjena je u većini zemalja EU izostala ili je dovedena u pitanje.

Rašeljka Maras
predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača CroMilk

Naš cjelokupni mljekarski sektor nije konkurentan u odnosu prema EU. Naši se farmeri suočavaju s puno većim troškovima proizvodnje.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska uređuje tržište svinjskog mesa: Sektorska organizacija treba zaustaviti propadanje domaće proizvodnje

15.07.2026.

Osnivanje Hrvatske sektorske organizacije za svinjsko meso pozdravljeno je među dionicima u tome sektoru i mnogi ga smatraju povijesnim iskorakom za oporavak domaćeg svinjogojstva. Iako su i ranije osnivane razne organizacije, koje nisu ispunile očekivanj

Za stočarstvo osigurano 60, a za biljnu proizvodnju 30 milijuna eura - predstavljeni sektorski natječaji:

15.06.2026.

Sredstva su namijenjena sektorima u kojima Hrvatska ima najveći prostor za rast: proizvodnji mlijeka, mesa i jaja, voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, sjemenarstvu i rasadničarstvu.

Mljekarima se zacrnjelo pred očima: Prodajna je cijena mlijeka niža od otkupne!?

02.06.2026.

Dok cijene hrane zbog inflacije stalno idu gore, cijena jeftinom trajnom mlijeku (često iz uvoza), koje trgovački centri stavljaju na akcije i počesto prodaju na izdvojenim paletama, ‘otocima’, nastavlja ići dolje, pa je ovih dana na policama pojedinih tr

Novi stočarski div: Gradi se kompleks za 22 tisuće goveda i izvoz diljem svijeta

28.05.2026.

Brazil ulaže velika sredstva u jačanje izvoza goveda, a u saveznoj državi Rio Grande do Sul gradi se golemi kompleks koji bi mogao postati jedna od najvažnijih svjetskih izvoznih platformi za živa grla. Projekt pod nazivom Fazenda Sentinela zamišljen je k

Predstavljeno 7 novih mjera za proizvođače: Neki do 100.000 € potpore i 100% financiranja

22.04.2026.

Predloženim Programom potpore za uspostavu kratkih lanaca opskrbe za razdoblje 2026. - 2028., vrijednim 1,8 milijuna eura, potiče se razvoj modela opskrbe s najviše jednim posrednikom između proizvođača i krajnjeg potrošača, čime se omogućuje izravniji pl

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk