Damir Begović: Upravo je sada vrijeme za ulaganje 125 milijuna eura u TLM

Smatram da je kriza pravo vrijeme za nove investicije jer ne samo da će nam proizvođači u kraćem roku isporučiti naručena postrojenja i opremu, već će i njihova cijena biti daleko niža nego inače - kaže Damir Begović, predsjednik Uprave šibenskog TLM-a, objašnjavajući zbog čega ne bi trebalo biti čudno da se novi vlasnik te tvrtke, konzorcij Adrial, koji čine domaća poduzeća Dalekovod, Konstruktor, Aluflexpack, Zagreb-montaža te širokobriješki Feal, u vrijeme kad cijeli svijet potresa velika gospodarska kriza i recesija, odlučio za investiciju od 36,5 milijuna eura.

U TLM-u su ocijenili da im je uvođenje nove tehnologije nužni preduvjet za što bolju konkurentnost na svjetskom tržištu te da, kada globalna kriza završi, moraju biti spremni za nove poslovne izazove. Osim toga, kupujući TLM od Hrvatskog fonda za privatizaciju novi vlasnici preuzeli su obvezu da će u naredne tri godine investirati 107 milijuna eura, a u prvoj godini 34,5 milijuna. Prema sadašnjim planovima, ta bi ulaganja trebala biti i veća i dosegnuti čak 125 milijuna eura!

Čisti vlasnički odnosi
Prije nego što uđu u te pozamašne investicije željeli su raščistiti odnose među suvlasnicima pa se tvrtka upravo dijeli na tri nova društva s ograničenom odgovornošću, s time da će još neko vrijeme ostati i TLM d.d. ali s tendencijom gašenja nakon što se za to stvore uvjeti. Nadzorni odbor TLM-a upravo je ovih dana prihvatio investicijske programe dviju novih TLM-ovih tvrtki, Prešaonice i Valjaonice, na kojima ostaje proizvodnja aluminijskih poluproizvoda i proizvoda. Uz nju će biti osnovana i tvrtka TLM invest, koja će zasad voditi razgradnju triju hala bivše Elektorolize, a u nju će se utopiti i sadašnji Montal i Elemes. Ta bi tvrtka poslije trebala osmisliti djelatnosti koje će se, nakon što taj prostor od oko 400.000 četvornih metara bude saniran i očišćen, na njemu komercijalno razvijati, i sigurno je da neće biti povezane s proizvodnjom u TLM- u.

U vlasničkoj strukturi sadašnjeg TLM d.d. Konzorcij Adrial ima udjel od 80 posto. U novoosonovanim tvrtkama imaju različite udjele. Ostali vlasnici, među njima i 10 posto malih dioničara, postat će suvlasnici u sva tri poduzeća razmjerno svojim sadašnjim udjelima u TLM-u d.d.

- U konzorciju su tvrtke s različitim interesima pa treba najprije razgraničiti tko će gdje biti i s kojom imovinom, za što je podloga sada stvorena - ističe Damir Begović. Sukladno tome i svaki će od suvlasnika, razmjerno udjelima, preuzeti udjel u planiranim investicijama. Novi vlasnici Tvornice valjanih proizvoda, među kojima glavnu riječ vodi zadarski Aluflexpack, ove će godine uložiti 12 milijuna eura. Nabavit će se nova peć za homogenizaciju blokova te novi moderni sustav za pakiranje i ravnanje valjaoničkih proizvoda.

- Ovim ulaganjima proizvodnja u Valjaonici povećat će se s 50 na 63 tisuće tona, s dobrim izgledima da na kraju dostigne i 80 tisuća tona. Izračunali smo da bismo tom modernizacijom uštedjeli osam milijuna eura na godinu, što znači da bi se investicija isplatila samo za godinu i pol dana - kaže Begović.

Najveća preša
To će biti tek prva faza investiranja u Valjaonicu, a do kraja 2010. trebala bi se završiti i druga faza. U TLM-u još ne znaju hoće li graditi i novu ljevaonicu, s kojom bi ulaganje iznosilo 48 milijuna eura, a bez nje 36 milijuna eura.

- To ovisi o dogovoru s mostarskom Tvornicom aluminija jer su troškovi lijevanja u Šibeniku, dakako, veći nego u Mostaru. Međutim, kako mostarsku tvornicu očekuje nova privatizacija, a zbog tamošnjih se složenih odnosa ne zna što će s njom biti, donošenje te odluke ostavili smo za kasnije - ističe Begović.

Najviše novca, čak 24,5 milijuna eura, u prvoj fazi uložit će se u Prešaonicu: - U prvoj fazi gradimo zapravo sasvim novu tvornicu prešanih proizvoda koja će se preseliti u staru halu bivše elektrolize koju ćemo dograditi s dva nova aneksa. Građevinski radovi stajat će 7,5 milijuna eura. Kupujemo i najveću moguću prešu od 55 meganjutna, kakvih nema mnogo u svijetu, čija je cijena 9,5 milijuna eura, a tu je i novac za obrtni kapital. Time ćemo moći udvostručiti sadašnju proizvodnju i dostići gotovo 12 tisuća tona. U drugoj fazi nabavit ćemo još dvije preše i u tom razdoblju planiramo uložiti još 45 milijuna eura - objašnjava Begović, koji je sva ta nova ulaganja u TLM -u krstio imenom 'nova industrijalizacija' jer se u posljednjih 20 godina u hrvatskoj metalurgiji gotovo i nije investiralo.

To ipak neće biti jedino veliko ulaganje u novijoj povijesti. Prije dvadeset godina TLM je nabavio novi toplovaljački stan, koji je stajao blizu tadašnjih 100 milijuna njemačkih maraka. U to se vrijeme moglo čuti da TLM time nije mnogo dobio i da će to biti promašena investicija, ali Begović tvrdi suprotno, naime, da je postojanje upravo tog postrojenja sadašnja ključna prednost TL-a. On može valjati takozvane tvrdognjetive slitine koje na tržištu imaju bolju cijenu, a nema mnogo njih koji ih mogu proizvesti.

- Upravo na tomu i investicijama koje su predviđene u drugoj fazi temelji se i nova poslovna strategija. Ona je usmjerena na proizvodnju debljih i legiranih metrijala koji se više isplate jer ih na svjetskom tržištu nema dovoljno pa im je cijena viša. Tražene su i tanke aluminijske folije, ali već ih mnogi proizvode pa su i cijene niže - naglašava Begović. TLM-ovi proizvodi danas su cijenom konkurentni. Međutim, zbog te konkurentne cijene a, s druge strane, visokih fiksnih troškova proizvodnje nije jednostavno ostvariti pozitivan rezultat, a na profitabilno poslovanje sa strojevima, koji većinom potječu još otprije Drugoga svjetskog rata, bilo bi smiješno i pomišljati.

S obzirom na to da su TLM preuzele tvrtke koje su svaka za sebe etablirane i imaju određenu snagu, prema Begovićevu mišljenju, ulaganja koja ih čekaju nisu nemoguć pothvat.

- Naravno da nove tvrtke neće imati rejting i neće moći dizati kredite i investirati, nego će novac osigurati suvlasnici i u vidu pozajmice uplaćivati ga na račun tih tvrtki. Uzme li se u obzir da te investicije dijele, a da svatko od njih ima svoje izvore i snagu, da se oprema uzima na leasing, na planiranu svotu od gotovo 125 milijuna eura, koju bi trebalo uložiti u TLM u naredne tri godine, pada drukčije svjetlo i sve postaje mnogo realnije - ocjenjuje Begović. Vlasnici će moći založiti i imovinu TLM-a jer je istekao rok iz kupoprodajnog ugovora u kojem im je to bilo zabranjeno.

Tri godine do profita - To što novi vlasnici ulaze u velika ulaganja u vrlo otežanim uvjetima globalne krize ne znači da ih kriza ne pogađa i da neće još više pogoditi TLM. U prva dva mjeseca narudžbe su nam se smanjile oko 25 posto. Koliko je to utjecaj krize, a koliko je rezultat inače smanjenog opsega posla karakterističnog za siječanj, teško je sada ocijeniti. S obzirom na to da su se nekim sličnim poduzećima narudžbe smanjile i do 50 posto, možemo reći da smo zasad dobro prošli. Ali smanjene narudžbe već sada otvaraju problem smanjenih prihoda, a to znači nemogućnost servisiranja obveza, nedostatak obrtnog kapitala i nelikvidnost. Za nas izvoznike, a TLM izvozi više od 80 posto svojih proizvoda, u sadašnjoj situaciji bilo bi najvažnije da HBOR preraste u banku koja će omogućiti financiranje izvoza, koja će nas moći servisirati. To je ključno za hrvatsko gospodarstvo - zaključuje Begović.

Uzimajaući u obzir planirane investicije u modernizaciju postrojenja, reorganizaciju i smanjenje troškova u TLM-u računaju da bi za tri godine mogli početi profitabilno poslovati, naravno, pod uvjetom da se dotad prevlada i postojeća globalna kriza.