Dalmacija dobiva dosad neviđene hotele: jedan će se graditi na vrhu stare pekare, a fratarski na - teniskim terenima!

Definirane lokacije za hotelske kapacitete visoke kategorije, izgradnja škola i javnih sadržaja, povećanje zelenila na građevinskim površinama i destimulacija izgradnje apartmana, neke su od novosti koje donose izmjene i dopune Prostornog plan uređenja Grada Zadra (PPU), najvažnijeg dokumenta za budućnost grada.

Gotovo tri godine nakon što su pokrenute u prosincu 2020., izmjene i dopune PPU-a idućeg bi se tjedna trebale naći na javnom uvidu i raspravi. Izrađivač plana je Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije, a na postojeći dokument pristiglo je više od 600 primjedbi i zahtjeva raznih fizičkih i pravnih osoba.

Gradska politika osnažena investicijom "Dogus grupe" u hotel "Hyatt Maraska", želi potaknuti ulagače da više ulažu u hotelske kapacitete visoke kategorije koji Zadru kronično nedostaju. Želja je podići turističku vrijednost destinacije s novom hotelskom i javnom infrastrukturom te u skladu s tim dobiti kvalitetne sadržaje koji će smanjiti sezonalnost i privući goste veće platežne moći.

U ovom predstavljanju nisu istaknuti hoteli koji su planovima već određeni ili su u nekoj fazi pripreme, poput onoga u sklopu Športskog centra "Višnjik" ili smještajnog objekta na području nove trajektne luke u Gaženici.

Većinu zahtijeva investitora Grad je uvrstio u prijedlog izmjena i dopuna PPU-a, ali je za svaki postavio pojedinačne i opće uvjete.

Pojedinačni uvjeti se tiču prenamjene određenih zona (u dva navrata) te izuzeća od postojećih planskih obveza (uvažavanje objektivnih okolnosti, npr. nedostatak parkirališta na Poluotoku), dok se kao opći uvjet za ulagače uvodi obveza da kod izgradnje hotelskih kapaciteta u mješovitim odnosno stambenim zonama, moraju imati najmanje 120 ležajeva, a za izgrađene objekte – hotel i stanove – uvodi se obveza jedinstvene uporabne dozvole. Investitori će tako morati u potpunosti izgraditi i hotel i stanove predviđene planom kako bi mogli dobiti ključni dokument za korištenje nekretnine.

Također, osim tlocrtnog povećanja zelene površine s 20 na 30 posto po parceli, kod izrade urbanističkih planova uređenja (UPU) za zone mješovite namjene (mogućnost izgradnje hotelska i stanova) uvjetuje se da najmanje 20 posto unutar obuhvata plana budu javne površine, a od toga najmanje 70 posto mora biti kompaktno zelenilo.

Konkretno, investitor u hotelske i stambene sadržaje morat će unutar obuhvata plana izgraditi javne parkove, bez obzira na vlasničke odnose unutar planske cjeline.

Koliko će takve, ali i druge odrednice prijedloga plana - poput uvođenja obveze od dva parkirna mjesta po stambenoj jedinici, povećanje razmaka između stambenih objekata s tri na pet metara, ili smanjenje broja stambenih jedinica u zonama srednje i niže gustoće, utjecati na investitore i tržište nekretnina, prije svega izgradnju stanova za turizam i apartmana, vidjet ćemo tijekom javne rasprave.

Kako bi djelomično ipak zadovoljio apetite investitora, lokalna vlast se odlučila za politiku preslagivanja volumena, tako da će dozvoliti investitorima da smanjenje izgrađenosti parcele nadoknade izgradnjom dodatnih katova, odnosno dizanjem objekata u visinu.

Određena je i maksimalna visina takvih stambenih i hotelskih objekata. Iako su neki investitori predlagali da ona bude 60 metara (što je primjerice više nego upola niže od najviše zgrade u Hrvatskoj, "Dalmatia towera" u Splitu), Grad je ljestvicu spustio na 56 metara, što odgovara 21 katu.