Cvjetaju ustanove za potporu poduzetnicima

Mikropoduzetnici, mali i srednji poduzetnici kao žila kucavica i osnova svakoga nacionalnoga gospodarstva iznimno su važni za mjesnu i područnu samoupravu te cijelu državu. Podupiranje njihova razvoja, konkurentnosti i opstanka na zahtjevnom tržištu predstavlja jednu od najvažnijih stavki za ulaganje u razvitak i budućnost.

U Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture upisano je tako 412 poduzetničkih zona, od kojih su 163 verificirane, te 121 poduzetnička potporna institucija u Hrvatskoj. Najviše poduzetničkih potpornih institucija nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji: njih 14, u Gradu Zagrebu 13, devet u Splitsko-dalmatinskoj županiji te osam u Primorsko-goranskoj. Najmanje ih je (jedna) u Krapinsko-zagorskoj županiji te u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj (po dvije).
– Iz nacionalnog proračuna u ovoj ćemo godini u zajedničku europsku blagajnu uplatiti 500 milijuna kuna. Kako bismo osigurali da taj ulog multipliciramo i vratimo, moramo smisliti modalitete da umjesto tih 500 milijuna kuna ove godine povučemo bar milijardu kuna. Stoga idemo na pojednostavnjenje procedura aplikacije. Bit će mnogo lakše poduzetniku doći do ugovora, u administrativnom procesu će biti tri koraka umjesto šest, a financijski instrumenti tražit će se za projekte koji će ići prema ugovoru i to neposredno uoči potpisivanja ugovora. Za one koji će biti neprihvatljivi neće biti potrebe stvarati garanciju – najavljuju u Ministarstvu poduzetništva i obrta.

Poduzetnička zemlja Ministarstvo podupire malo i srednje poduzetništvo poticajnim mjerama poput nepovratnih potpora, subvencije kamata za poduzetničke kredite, povoljnih kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak, potpora iz jamstava Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije te olakšica. Primjerice, prema novom Zakonu o poticanju ulaganja iz listopada 2015. godine zaprimilo je 34 prijave za korištenje potporom malih i srednjih poduzetnika ukupne planirane visine ulaganja od 648,695.664 kuna te otvaranje 350 novih radnih mjesta. Dodijeljene su i nepovratne potpore iz programa Poduzetnički impuls 2015. Za financiranje nepovratnih potpora iz europskih fondova u sklopu programa Regionalna konkurentnost sklopljeno je ugovora u vrijednosti 92,659.915 eura, od čega je nepovratnih 60,742.995 eura. U programu Konkurentnost i kohezija sklopljeno je 11 ugovora od 149,885.753 kuna uz nepovratnih 47,579.612 kn. Kreditni program Kreditom do uspjeha 2014. uz subvencije kamata bilježi početkom ove godine 2141 kredit u vrijednosti od 469 milijuna kuna.
– Udio malog i srednjeg poduzetništva od 99,7 posto u Hrvatskoj prema 99,8 posto u Europskoj uniji pokazuje da je Hrvatska poduzetnička zemlja. I Hrvatska i EU imaju najveći udio mikropoduzeća, 91,7 i 92,7 posto, koja zapošljavaju 30,3 posto osoba u Hrvatskoj i 29,2 posto u EU. I u Hrvatskoj i u EU velika poduzeća ostvaruju najveći udio u dodanoj vrijednosti, što Hrvatskoj iznosi 44,8 posto, a EU 42,2 posto. Malo gospodarstvo Hrvatske čini 55,2 posto ukupne dodane vrijednosti, a u EU 57,8 posto – pobrojili su u Ministarstvu.

Izdašna agencija Putem dosad provedenih programa Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) mnogo je uložila u razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva jamstvima za kredite banaka, mikrokreditima s povoljnom kamatnom stopom od 0,99 posto te nepovratnim potporama u Poduzetničkom impulsu. Prošle godine izdano je 347 jamstava vrijednih 312,7 milijuna kuna te 34 mikrokredita s ukupno 3,7 milijuna kuna. U okviru mjere Jačanje konkurentnosti prerađivačke industrije odobreno je 29 milijuna kuna za 99 projekata. Izvoznicima je dodijeljeno 96 nepovratnih potpora, devet poduzetnicima početnicima, a od ukupnog broja dodijeljenih potpora, 27 posto, zapravo osam milijuna kuna, išlo je poduzetnicama. Odobren je i isti iznos za 78 projekata u mjeri Jačanje konkurentnosti uslužnih djelatnosti. U programu STARTCO – Realiziraj vlastitu poslovnu ideju proračun je bio osam milijuna kuna. Odobrena je 1071 nepovratna potpora, a korisnici programa Provjere inovativnoga koncepta (PoC – Proof of Concept) subjekti su maloga gospodarstva (PoC Private) i znanstvene institucije (PoC Public). PoC projekti financiraju se u iznosima od 35 tisuća do 350 tisuća kuna u trajanju od 12 mjeseci. Program RAZUM podržava razvoj malih i srednjih poduzeća temeljen na znanju te je prošle godine ugovoreno 25 milijuna kuna za sedam novih projekata. Poticanju suradnje znanstvene zajednice i gospodarstva na razvojnim projektima namijenjen je program IRCRO. U sklopu IRCRO-a HAMAG-BICRO daje nepovratna sredstva, od polovice vrijednosti opravdanih troškova projekta do najvišeg iznosa od 900 tisuća kuna. Tako je u 2015. ugovoreno 19 projekata s nepovratnih 13,3 milijuna kuna, a ukupna vrijednost ugovorenih projekata je 27,3 milijuna kuna.

Gradovi žele inovativne Zagreb je za poticanje razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva od 2000. do kraja 2015. dao više od 330 milijuna kuna, od čega je 265 milijuna zagrebačkih te 65 milijuna sredstava ministarstava. Za ovu je godinu u proračunu osigurano oko 55 milijuna kuna za nastavak provedbe postojećih i novih mjera. Kako bi se osnivale i razvijale tehnološki utemeljene male tvrtke grad je osnovao vlastito društvo Razvojnu agenciju Zagreb – TPZ d.o.o. kao potporu poduzetništvu u povoljnijem korištenju poslovnim prostorom i zajedničkom infrastrukturom. Agencija ima ulogu tehnološkog parka, poduzetničkog centra i centra za razvojne projekte. Zagreb pomaže startupovima organizacijom novih poduzetničkih centara na raznim mjestima u gradu, poput Plavog ureda, a poduzetnički inkubator za visokotehnološke tvrtke proširen potkraj 2014. na dio prostora Robnih terminala na Žitnjaku trebao bi postati poduzetnički akcelerator. Proširenjem Tehnološkog parka na Zagrebačkom velesajmu jedna od njegovih temeljnih namjena bit će davanje usluga i opreme startup-tvrtkama.
– Strateški razvoj poslovanja poduzetnici trebaju temeljiti na vlastitim inovacijama, odnosno kreiranju novih proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti, u čemu ćemo im pomoći. Za zadržavanje ili jačanje konkurentskih prednosti važno je i međusobno umrežavanje poduzetnika, što kod nas još uvijek nije dovoljno. Poduzetnici i njihovi zaposlenici trebaju biti usmjereni stalnom učenju te razvijanju vještina i sposobnosti – poručuju u Zagrebu. Još 2008. Rijeka je donijela program mjera poticanja razvoja poduzetništva. Danas obuhvaća 24 mjere. Unutar toga 14 mjera odnosi se na potpore poduzetnicima poput nepovratnih subvencija i mogućnost korištenja povoljnim uvjetima poslovnih prostora grada, putem poduzetničkog i startup-inkubatora. Dodjela nepovratnih subvencija provodi se u 12 mjera kojima poduzetnici mogu ostvariti od 50 do 70 posto subvencija. Rijeka je posljednje tri godine poduzetnicima osigurala 17 milijuna kuna, od čega su s nepovratnih šest milijuna kuna subvencionirana ulaganja mikropoduzetnika, malih i srednjih poduzetnika.
Poslovnu zonu Bodulovo s poduzetničkom infrastrukturom Rijeka će ponuditi poduzetnicima i dodatno financirati putem fondova EU. Preko Riječke razvojne agencije Porin nastat će i poduzetnički inkubator s podrškom za 3D print izrade prototipa i CMC strojeve za serijsku proizvodnju. Osim poduzetničkih inkubatora postoji i Start-up Rijeka, gradski inkubator za mlade s idejama u znanstvenim i stručnim područjima. Rijeka najviše problema u pomaganju mikro i malim poduzetnicima vidi u nedostatku ljudskih i financijskih kapaciteta za konkurentniji nastup na tržištu i za apsorpciju potpornih mjera. U njoj smatraju da bi bilo dobro poboljšati komunikaciju od nacionalne, regionalne do mjesne razine kako bi se kvalitetnije osmišljavale potporne mjere i racionalnije koristilo resursima.
Ove godine Osijek poduzetnicima putem raznih mjera osigurava 4,17 milijuna kuna. Financirat će i gradnju Znanstvenog centara za obnovljive izvore energije i bioplinsko postrojenje na području Industrijske zone Nemetin. Do sada je Osijek sagradio tri objekta za poduzetniče akceleratore i hubove u sklopu poduzetničkog centra BIOS s 40 poslovnih subjekata i 200 zaposlenih. Uređen je i moderan Coworking, u kojemu svaka osoba može dobiti besplatno 'stol, stolicu i internet'. Planira više podupirati razvoj inkubatora malog i srednjeg poduzetništva u novim i kreativnim tehnologijama te IT sektoru.

Poboljšavanje klime Splitsko-dalmatinska županija prostornim je planom omogućila gradnju 38 poduzetničkih zona, od čega je danas sagrađeno njih 13. Do sada je županija realizirala više od 1,5 milijardi različitih potpora te misli da je sinergijskim djelovanjem ministarstava, županije, mjesne i regionalne samouprave te potpornih institucija moguće jako poboljšati poduzetnički klimu.
– Problem u vezi s projektima koji se (su)financiraju iz EU-izvora je to što su poduzetnici dužni osigurati i vlastiti udio za realizaciju projekata. Nadalje, povrat uloženih sredstava ostvaruje se tek nakon što se projekti završe, pa je važno poduzetnicima olakšati financijski teret povoljnim kreditima. Potrebno je pojednostavniti prijavu projekata na natječaje. U suradnji s našom Razvojnom agencijom RERA SD, imamo niz radionica za poduzetnike o dostupnim izvorima financiranja njihovih projekata – vele u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
U suradnji s istarskim općinama i gradovima Istarska županija donijela je 10 mjera pomoći istarskom gospodarstvu vrijednih 80 milijuna kuna. Za poticanje i potporu malog i srednjeg poduzetništva u poljoprivredi i agroturizmu uloženo je, primjerice, 20 milijuna kuna. Putem projekta 'Imam ideju' dodijelila je 100.000 kuna poduzetnicima s inovativnim idejama te uvela poticaje za mljekomate. Istarska županija druga je najrazvijenija regija u Hrvatskoj, s dvostruko manjom stopom nezaposlenosti od hrvatskog prosjeka i dvostruko većim BDP-om, a ima 31 poduzetničku zonu. Istrani ističu da se poduzetnici susreću s mnogim administrativnim preprekama i procedurama koje bi trebalo pojednostavniti, brojnim parafiskalnim nametima, neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, a nedostaje i stabilan porezni sustav. Iako imaju ideje i spremne projekte, nemaju dovoljno vlastitih sredstava za pretfinanciranje. Ističu da zbog velike centraliziranosti države ostaju bez novca za projekte te zagovaraju poljski model, gdje 50 posto sredstava iz EU-fondova ide državi, a 50 posto regijama, koje onda same odabiru projekte i odgovaraju za njih.

Prenapredni za fondove S ministarstvima poduzetništva i obrta te branitelja Međimurska županija subvencionira poduzetničke kredite tako da kamatu subvencioniraju u postotnim poenima, što izravno potiče gospodarstvo. Ukupno je u svim programima od 2004. do 2014. plasirano 196 milijuna kuna kredita. Subvencije kamata po poduzetničkim kreditima od 2007. do 2015. bile su 15,895.602 kune, od čega je županija osigurala polovicu. Međimurska županija ima 55 poslovnih tj. poduzetničkih zona, od kojih je 41 aktivna (poduzetnici posluju u zoni). Županija namjerava privlačiti vanjske ulagače, a kako nedostaje radne snage nastoji povećati upis u deficitarna zanimanja te otvoriti srednju školu u Murskom Središću. Međimurci koji imaju najveći rast BDP-a, u susjedstvu nisu imali mnogo prilika za korištenje EU-sredstvima za gradnju poslovne infrastruktura jer je većina sredstava bila namijenjena županijama zaostalima u razvoju za nacionalnim prosjekom. U ovoj i idućoj godini međimursko će gospodarstvo osjetiti učinak EU-fondova jer je država usvojila program Konkurentnost i kohezija. Očekuju odobrenje financiranja Razvojno-edukacijskog centra za metalsku industriju – Metalske jezgre, a poduzetnicima će biti namijenjeni natječaji vrijedni više stotina milijuna eura.
U posljednjih pet godina Zagrebačka je županija dodijelila 746 pojedinačnih potpora poduzetnicima, ukupno 12,650.000 kuna. Ove godine priprema natječaj za dodjelu potpora poduzetnicima za korištenje konzultantskim uslugama za pripremu i prijavu projekata na EU-fondove.