ČLANAK: Utjecaj rada u smjenama na djelatnike

Svjedoci smo promjena u svijetu pa tako ni svijet rada nije izuzetak. Porastom konkurencije na tržištu i rastom broja potrošača za dostupnošću robi i uslugama u bilo koje doba dana ili noći, povećava se broj usluga koje su dostupne 24 h/dan, a samim time i broj smjenskih ranika. Mnogi su faktori uzrokovali promjenu u menadžmentu i pristupu poslovanja da promjene radno vrijeme. Ekonomski, tehnološki i transportni faktori imaju najveće značenje u samom nastanku ove problematike. Iako je generalno rad u smjenama dobro prihvaćen od radnika, on rezultira negativnim fiziološkim, psihološkim i psihosocijalnim efektima kod radnika.

BIOLOŠKI SAT – CIRKADIURNI RITMOVI
Mnoge ljudske fiziološke funkcije slijede 24 satni ciklus. Spavanje, kretanje, temperatura tijela, krvni tlak, lučenje hormona, probava, samo su neke funkcije koje su regulirane biološkim satom tj. cirkadiurnim ritmom (Martinis, Mikuta-Martinis i Škovrlj, 2007). Na primjer, tjelesna je temp. najniža oko 04.00 sati, a najviša oko 18.00 sati. Ako čovjek radi noću, njegova tjelesna temperatura nema toliko varijacija tijekom 24 sata kao što bi bilo normalno (Canadian Centre for Occupational Health and Saftey - CCOHS, 1998).

Rutenfranz i suradnici (1977, prema LeDou, 1982) su u istraživanju zaključili da je najvažniji problem rada u smjenama, problem rekuperacije fizioloških funkcija. Kako su temeljne fiziološke funkcije deprivirane tijekom noći, mogu nam sugerirati da čovjek nije prilagođen za rad noću (LeDou, 1982).

Costa (1996, prema Kroemer i Grandjean, 2000) navodi zdravstvene probleme noćnih i smjenskih radnika:
- poremećaji navika spavanja,
- poremećaji navika uzimanja hrane,
- gastrointestinalni poremećaji,
- psihonervni problemi,
- kardiovaskularni problemi.
Radnici koji rade u smjenama, govore o tome kako će rad u smjenama utjecati na obiteljske odnose i socijalni život ili da će ih čak i uništiti (Occupational Health Clinics for Ontario Workers, 2005).

POREMEĆAJI NAVIKA SPAVANJA
Kvantiteta i kvaliteta spavanja je često ometena kad je vrijeme spavanja pomaknuto s noći na dan. Dnevno spavanje je rijetko tako duboko i regenerirajuće kao spavanje tijekom noći. Kao posljedica poremećaja spavanja, često se javlja kroničan umor i insomnia, trajna anksioznost, depresije i povećana pobuđenost.

POREMEĆAJI NAVIKE UZIMANJA HRANE I GASTROINTESTINALNI POREMEĆAJI
Radnici koji rade u smjenama, naročito radnici u noćnim smjenama, imaju veću incidenciju gastrointestinalnih poremećaja nego radnici koji rade danom (Thiis-Evebsen, 1969, prema LeDou, 1982). Česti problemi zbog poremećaja uzimanja hrane su zatvor, žgaravica, bolovi u trbuhu, gubitak apetita, čirevi, dijareja. Ovi se poremećaji javljaju zbog promjene vremena uobičajenog objedovanja, problema toplog obroka (naročito u noćnoj smjeni) i izostanka socijalnih kontakata s obitelji ili prijateljima tijekom objedovanja (LeDou, 1982).

KARDIOVASKULARNI PROBLEMI
Rad u smjenama nije direktno povezan s kardiovaskularnim bolestima, ali krvni tlak i otkucaji srca prate cirkadiurni ritam koji je poremećen kod radnika koji rade u smjenama te djeluju kao moderatori na putu prema kardiovaskularnim bolestima. Jedno je istraživanje provedeno na Šveđanima s povijesti srčanog udara, pokazalo da su značajnije vjerojatnije bili radnici u smjenama nego oni koji su bili bez srčanih udara (CCOHS, 1998).

PSIHOSOCIJALNI ASPEKT RADA U SMJENAMA
Kao što je prije napomenuto prvi problem radnika koji rade u smjena spominju jest interferencija takvog načina rada sa socijalnim životom (LeDou, 1982). Važnost ovog pitanja se očituje u povezanosti kvalitete socijalnih interakcija s fizičkim i psihičkim zdravljem. Sudjelovanje u sportovima i drugim organiziranim aktivnostima vrlo je teško smjenskim radnicima jer su one obično organizirane prema normalnom dnevnom rasporedu. Nedostatak redovnih socijalnih kontakata može dovesti do osjećaja usamljenosti i izolacije (CCOHS, 1998).

Rad u smjenama dovodi do slijedećih problema radnika-roditelja: pronalaženje adekvatne brige za djecu, nedostatak vremena za druženje s djecom, sama djeca propuštaju različite sportske i slične aktivnosti, problemi oko pomoći djeci sa školskim zadaćama, nemogućnost prisustvovanja roditeljskim sastancima, izletima i sl. Napetosti i problemi se javljaju i u braku: nedostatak vremena koji bi provodili sa supružnikom, napetosti koje su rezultat seksualnih problema i problema brige oko djece, problemi u komunikaciji, što dovodi do povećanja broja razvoda kod radnika u smjenama u odnosu na radnike koji rade po danu (Occupational Health Clinics for Ontario Workers, 2005).

RAD U SMJENAMA I ZDRAVLJE ŽENA
U različitim se istraživanjima došlo do slijedećih negativnih efekata smjenskog rada (naročito noćnog rada) kod žena: nepravilni menstrualni ciklusi i jača menstrualna bol, viši rizik za pobačaj, raniji porod i zakašnjeli razvoj fetusa u odnosu na žene koje ne rade u smjenama (Occupational Health Clinics for Ontario Workers, 2005).

POZITIVE STRANE RADA U SMJENAMA
Smjenski radnik ima više vremena tijekom dana za druženje s obitelji i prijateljima (LeDou, 1982) pa ga zato neki radnici čak i preferiraju, osobito mladi ljudi bez obiteljskih obaveza jer je smjenski rad (posebno noćni) više plaćen (CCOHS, 1998).

PREPORUKE ZA ORGANIZATORE SMJENSKOG RADA
Preporuke za smanjenje negativnih utjecaja smjenskog rada na spavanje:
- rotacija smjena prema unaprijed (dnevna – popodnevna – noćna),
- početak smjene u 8.00 umjesto u 7.00 sati,
- osigurati najmanje 48 sati između promjena smjena,
- u noćnim smjenama ne bi trebali raditi radnici mlađi od 25.god. i stariji od 50.godina,
- u noćnoj smjeni ne bi trebali raditi radnici koji imaju sklonost prema gastrointestinalnim bolestima, emocionalno nestabilne osobe, osobe koje pate od insomnije,
- svaki plan smjenskog rada treba uključivati slobodne vikende s najmanje 2 uzastopna slobodna dana,
- samo jedna ili dvije noćne smjene za redom,
- izbjegavati polovične smjene,
- izbjegavati preduge smjene od 12 sati,
- povećanje okolinskog svjetla uz područje rada,
- identificirati i zbrinuti radnika koji imaju poremećaje spavanja,
- izbjegavanje tjelovježbe, kofeina i alkohola prije spavanja,
- spavaću sobu učiniti što hladnijom i tamnijom,
- upotreba čepića za uši i maske za oči kod spavanja (Kroemer i Grandjean, 2000).

Preporuke za smanjenje negativnih utjecaja smjenskog rada na probavu:
- osiguranje dvorana za tjelesnu aktivnost,
- osigurati kantine koje će osiguravati 24 h/dan toplo, nutricionistički vrijedno jelo,
- smanjiti jako zasoljenu hranu (grickalice i slično),
- smanjiti hranu koja ima velik udio masnoća,
- ograničiti unos kofeina i alkohola,
- uvesti redovite obroke,
- izbjegavati brzu hranu, donoseći vlastitu hranu na posao,
- probati ukomponirati redovito vježbanje u raspored.

Preporuke za smanjenje negativnih utjecaja smjenskog rada na socijalan život:
- organizacija različitih grupa unutar radnog mjesta za različite aktivnosti (npr. grupe podrške, grupe za vježbanje i sl.),
- sponzoriranje zaposleničkih timova i liga,
- ponuditi aktivnost za djecu zaposlenika, npr. sponzoriranje sportskog tima,
- na kalendaru označiti događaje i aktivnosti,
- osigurati radionice o komunikaciji i rješavanju problema,
- planiranje barem jednog obroka s obitelji ili supružnikom,
- svakodnevno se čuti telefonski sa obitelji,
- odvajanje vremena samo za brak.

Preporuke za smanjenje stresa kao posljedice rada u smjenama:
- davanje najzahtjevnijih poslova na početku smjene,
- kraće, brojnije pauze tijekom smjene,
- radno mjesto treba biti dobro osvijetljeno,
- noćni rad treba maksimalno reducirati,
- izbjegavanje iscrpljujućih prekovremenih sati,
- trening radnika o tome kako smanjiti negativne efekte rada u smjenama.

ZAKLJUČAK
Rad u smjenama nemoguće je izbjeći, ali ja zato moguće minimalizirati njegove negativne učinke na fizičko i psihičko zdravlje radnika. Rad u smjenama nije u skladu s našim prirodnim cirkadiurnim ritmovima, ali niti u skladu sa životom socijalne okoline. Zbog toga dolazi do poremećaja u spavanju, poremećaja u hranjenju, gastrointestinalnih poremećaja, kardiovaskularnih problema, kao i promjena u kvaliteti obiteljskog života i socijalnih interakcija. Ključan korak u smanjenju utjecaja ovog problema jest upoznavanje menadžera, organizatora rada, samih radnika i društva s negativnim učincima rada u smjenama, naročito noćnog rada, načinima prepoznavanja znakova negativnih učinaka, kao i načina smanjenja negativnih efekata i upoznavanje s različitim načinima samopomoći.

U bliskoj bi budućnosti svako poduzeće trebalo imati organizacijskog psihologa koji bi uz poslove unutar organizacije brinuo za zdravlje organizacije i samim time smanjio negativne učinke rada u smjenama čime bi se povećalo zadovoljstvo radnika, a posljedično i njegova radna uspješnost, čime bi ta ista organizacija ekonomski profitirala, što je u današnjem svijetu, nažalost, jedini cilj.