Cijena građevinskog zemljišta porasla 143 posto

Tražene cijene stanova od početka 2004. do sredine ove godine porasle su gotovo 60 posto, a istodobno su cijene građevinskog zemljišta porasle za 143 posto. Takav nesrazmjer rasta cijena nekretnina i građevinskog zemljišta bio je potaknut naglim plasmanom povoljnih stambenih kredita koji su potaknuli građane da kupuju stanove, prenosi Vjesnik. Potražnja za njima bila je velika i investitori su hrlili u nove projekte za koje je trebalo sve više zemljišta.

Njihovi vlasnici su se polakomili i počeli ucjenjivati visokim cijenama, a investitori su na to pristajali kalkulirajući da će cijene nekretnina i dalje rasti, te da će tako kompenzirati skupoću zemljišta. Tako udio zemljišta u konačnoj cijeni stanova danas doseže i nevjerojatnih 30 posto, iako bi gornja granica trebala biti 20 posto da bi projekt bio isplativ. Zato cijene stanova ne padaju ili neznatno padaju, jer su investitori na rubu isplativosti.

Josip Tica, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, objašnjava da investitori nemaju ni razloga za spuštanje cijene kako bi što prije prodali stanove, jer ionako s tim novcem ne bi mogli ući u nove investicije zbog preskupih i neodrživih cijena zemljišta. "One sada više nisu nerealne, one su imaginarne i zbog toga bi u moglo doći do pomanjkanja stanova, jer se novi sve manje grade", kazao je Tica.

Čini se da će se napetost između vlasnika zemljišta i investitora opet prelomiti preko leđa kupaca. A na najvećem tržištu nekretnina, onom u Zagrebu, zemlje za gradnju sve je manje. Naime, Grad ne ulaže u proširenje prometne infrastrukture koja je preduvjet za širenje grada. Zato vlasnici postojećeg zemljišta čekaju i nisu ničim potaknuti da ga oplode. Tica smatra da bi se trebalo razmisliti i o uvođenju prireza koji bi se obračunavao po četvornome metru zemljišta koje stoji kao mrtvi kapital i služi za ucjenjivanje.

"Porez na nekretnine u Velikoj Britaniji postoji još od 19. stoljeća i bio je jedan od prvih oblika poreza općenito. U SAD-u postoji porez na imovinu i u pravilu je dominantni porezni prihod lokalnih zajednica. U Njemačkoj, pak, postoji jedan od najrigoroznijih poreznih sustava kojim se pokušava minimalizirati monopol svih, pa tako i vlasnika zemljišta", rekao je Tica. Naime, takozvani porez na imputiranu rentu moraju plaćati čak i vlasnici stanova kao da su sami sebi podstanari. Zato ih samo 36 posto i posjeduje vlastitu nekretninu.

Prema podacima Burze nekretnina, četvorni metar zemlje u Zagrebu stoji 315 eura, a najskuplji metri dosežu vrtoglavih 860 eura. Prosječna cijena kvadrata u cijeloj državi je 110 eura. Investitori tvrde da održiva cijena četvornog metra za stanogradnju ne bi smjela prelaziti 250 eura.