Cijelu žetvu riskiraju zbog stotinjak kuna

Dok se stručnjaci spore o djelotvornosti protugradnih raketa, a klimatske promjene uzrokuju sve češće ledene tuče, samo je desetak posto ratarskih površina u Hrvatskoj osigurano protiv šteta izazvanih ledom.

Uzdaju se u sreću
Ne želeći opteretiti proizvodnju dodatnim troškovima, poljoprivrednici najčešće ne osiguravaju svoje usjeve, već se uzdaju u sreću nadajući se da led neće pogoditi baš njihova polja.

– Radim na rubu isplativosti, nikada ne znam kolika će biti otkupna cijena pšenice pa se ne usudim osiguravati usjeve i povećavati troškove proizvodnje – kaže Ilija Karanović iz Oprisavaca nedaleko od Slavonskog Brod koji na 17 hektara oranica uzgaja pšenicu i kukuruz.

Kako tvrdi, u proteklih je desetak godina dva puta pretrpio štete izazvane ledom, no usjevi nisu bili osigurani pa naknadu štete nije dobio. Ipak, malo je poznato da većinu troškova osiguranja usjeva snose država te jedinice lokalne samouprave, a ratari za osiguranje svojih usjeva plaćaju gotovo simbolične iznose.

Blag porast
Razina sufinanciranja razlikuje se u pojedinim općinama, no najčešće država, županija te općina ili grad na čijem je području oranica sufinanciraju po 25 posto premije tako da poljoprivrednici za osiguranje svojih usjeva plaćaju četvrtinu stvarne cijene.

– Cijena osiguranja ovisi o tome u kojem je dijelu Hrvatske oranica, ali kad uzmemo u obzir sufinanciranje, poljoprivrednici po hektaru pšenice trebaju platiti oko 40 kuna u godini. Osiguranje je najbolja zaštita od tuče, a četrdesetak kuna po hektaru mala je cijena za miran san – kaže Ivo Stipanović, direktor prodaje Kvarner Vienna osiguranja iz Osijeka.

Prema njegovim riječima, u posljednje vrijeme zapažen je blag rast zanimanja za osiguravanje ratarskih kultura, no razina osiguranih površina koja je u zemljama Europske unije oko 90 posto u Hrvatskoj je još vrlo niska.