Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Ruj 2024

Janos Kis (Acredia): U Hrvatskoj je kreditno osiguranje i dalje relativno nepoznato

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Anamarija Mujanović  

Janos Kis (Acredia): U Hrvatskoj je kreditno osiguranje i dalje relativno nepoznato

Geopolitički sukobi, visoka inflacija, klimatske promjene te prirodne katastrofe neki su od najvećih rizika s kojima se tvrtke diljem svijeta danas suočavaju, a svi oni mogu utjecati na poduzetnikovu sposobnost plaćanja. Zato ne začuđuje sve veća potražnja za osiguranjem naplate potraživanja jer, kako nam govori direktor osiguranja rizika u Acrediji i generalni direktor Acredije SEE Janos Kis, od početka ove godine do svibnja broj slučajeva nesolventnosti u Hrvatskoj rastao je čak 9,1 posto u odnosu na lani.

Budući da Acredia, najveće austrijsko osiguranje trgovinskih kredita specijalizirano za zaštitu naplate potraživanja tvrtki diljem svijeta, još od 2012. djeluje na hrvatskom tržištu, najprije pod brendom Allianz, a od 2022. pod izravnim imenom – Acredia SEE – Kis je za Lider ispričao sve o trendovima nesolventnosti u Hrvatskoj, ali i ostatku Europe i svijeta. Također nam je otkrio koji su još najčešći rizici za domaće poduzetnike.

Kakva je potražnja za kreditnim osiguranjem u Hrvatskoj?
– Dok se poduzeća diljem svijeta kreditno osiguravaju i upravljanje rizicima povjeravaju trećim stranama kako bi unaprijedila svoje kreditne sposobnosti i zaštitila se od teškoća u naplati potraživanja, u Hrvatskoj je kreditno osiguranje i dalje relativno nepoznato. Iz istraživanja koje smo 2022. proveli u srednjim i velikim hrvatskim poduzećima proizlazi da više od osamdeset posto njih nema kreditno osiguranje. Jedan je od razloga izraz ‘kreditno osiguranje‘ koji može dovesti u zabludu jer se u njemu prije svega ističe pojam ‘osiguranje‘.

Uvriježeno je stajalište: ‘Poznajem svoje kupce i vjerujem im. Ne treba mi osiguranje od neplaćanja.‘ Ne shvaćaju da stručno upravljanje rizicima štedi vrijeme i novac. Zato smo prikupili podatke od više od 83 milijuna trgovačkih društava u svijetu koji nam, između ostalog, pokazuju njihovo ponašanje pri plaćanju. Ako neka tvrtka u Švedskoj ne plaća čišćenje ureda, mi to znamo i na to možemo upozoriti svoje kupce kada razmatraju hoće li poslovati s njom. Analiziramo rizike po zemljama i industrijama te na temelju pribavljenih pokazatelja donosimo kreditne odluke. Usluga osiguranja samo je šlag na torti.

Dakle, treba educirati tržište?
– Očito je da postoji potreba za tržišnom edukacijom o tome kako se financijskim rizicima može upravljati kreditnim osiguranjem i zašto je to nužno za osiguranje likvidnosti i stabilnosti poslovanja. Hrvatska je posljednjih godina gospodarski rasla, ali izazova i dalje ima. Buduća razdoblja gospodarskog pada ili nestabilnosti mogla bi povećati dug i potražnju za uslugama naplate potraživanja. Osim negativnih ekonomskih trendova, naše su usluge korisnicima zanimljive i zbog složenih procesa naplate potraživanja. Naime, dugotrajni i skupi sudski postupci mogu povećati rizik za tvrtke koje se bave naplatom potraživanja, kao i složeno regulativno okružje i moguće promjene, jer novi propisi koji utječu na praksu naplate potraživanja mogli bi donijeti nove rizike.

Koliko je razvijeno tržište kreditnih osiguranja u Hrvatskoj u usporedbi s Europom i svijetom?
– Neki ključni čimbenici koji utječu na razvoj tržišta kreditnog osiguranja uključuju gospodarske uvjete, obujam i složenost trgovine, percepciju i toleranciju rizika, regulativno okružje, zrelost tržišta osiguranja i konkurenciju među osiguravateljima. Globalno tržište kreditnog osiguranja posljednjih je godina znatno raslo zbog rasta međunarodne trgovine i sve veće složenosti poslovnih odnosa. Iako je Europa i dalje dominantna, ostala su se područja, poput Azije i Sjeverne Amerike, također jako razvila.

Europsko tržište kreditnog osiguranja ima ključnu ulogu u jednostavnijem trgovanju i zaštiti poslovanja od loših dugova. Zemlje poput Njemačke, Francuske i Ujedinjenoga Kraljevstva zrela su tržišta kreditnog osiguranja sa širokim rasponom dostupnih proizvoda i usluga. Hrvatsko tržište ipak nije toliko razvijeno, što je prilika, ali i izazov. Iako većina tvrtki u Hrvatskoj nema kreditno osiguranje, naše je istraživanje pokazalo da se dvije trećine ispitanih društava prošle godine suočilo s neplaćanjem računa.

To je još zanimljivije s obzirom na to da hrvatski poduzetnici odobravaju duge rokove plaćanja. Neka društva svojim klijentima odobravaju rok plaćanja i dulji od šezdeset dana, a u tom se razdoblju mnogo toga može dogoditi i izazvati neplaćanje duga. Uloga je kreditnog osiguranja omogućiti takvim tvrtkama odobravanje dugog roka plaćanja bez preuzimanja rizika. Slaba tržišna prisutnost nudi mnogo prilika za pribavljanje novih klijenata. Međutim, izazov je podizanje svijesti o kreditnom osiguranju i njegovim prednostima u unaprjeđenju poslovanja.

Koliku vrijednost potraživanja Acredia zasad osigurava?
–​ Osigurava potraživanja od 35 milijardi eura. Iznimno smo ponosni na to što su svi postojeći kupci, koje smo prije osiguravali s pomoću osiguravatelja Allianza Hrvatska, odlučili nastaviti poslovati s nama. To nam pokazuje da cijene naše usluge, vjeruju nam i zadovoljni su našim radom, a sigurni smo da ćemo nastaviti rasti i u budućnosti.

Što se događa ako dužnik ne ispuni svoje obveze prema vašem klijentu?
– Postupak kreditnog osiguranja jest sljedeći: najprije provjerimo kreditnu sposobnost svakoga klijenta i odobrimo kreditni limit. Ako se kreditna sposobnost promijeni, o tome obavijestimo tvrtku. Ako klijent ne plati račun u dogovorenom roku, tvrtka može samostalno naplatiti potraživanje ili se koristiti našom uslugom naplate potraživanja. Ako pak klijent postane insolventan, provjeravamo potraživanje i nadoknađujemo gubitak.


Koji su trendovi nesolventnosti u Hrvatskoj, kako makroekonomski događaji utječu na nesolventnost tvrtki te kojim su rizicima hrvatski poduzetnici najviše izloženi doznajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

JAVNI POZIV: Potpore za razvoj poduzetništva Grada Osijeka

13.04.2026.

Grad Osijek objavio je Javni poziv za dodjelu potpora iz Općeg programa razvoja poduzetništva za 2026. godinu (POT-OS-2026). Poziv je namijenjen poduzetnicima koji žele unaprijediti svoje poslovanje kroz dostupne gradske potpore.

UGP traži veću transparentnost i učinkovitost upravljanja javnim novcem

10.04.2026.

UGP naglašava kako je cilj doprinijeti razvoju učinkovitijeg i pravednijeg sustava te jačanju percepcije pravednosti i jednakih standarda

Nikad više milijunaša: 10 posto u Hrvatskoj drži pola imovine

07.04.2026.

Uz rekordno bogatstvo u svijetu i Hrvatskoj, razvija se cijeli ekosustav usluga za HNWI klijente, od investicijskih savjeta do pravnih i concierge usluga

Tag cloud

  1. 2848 članka imaju tag turizam
  2. 2704 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1561 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1331 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke