'Brzinski' krediti dobivaju na cijeni

Iako banke ne negiraju da su postrožile uvjete za dobivanje nenamjenskih gotovinskih kredita, što je dijelom iprouzročilo nikad veći zastoj takvih plasmana, tvrde da građanima i dalje nude - a to će činiti i ubuduće - sve vrste nenamjenskih gotovinskih kredita, pa i brze, koje se može realizirati u kratkom razdoblju.

Bankari kažu da će se ubuduće ipak sve više usredotočiti na svoje klijente, što bi značilo da će se klijentima banke kojima putem nje stižu mjesečna primanja jednostavnije odobravati kredite i nudit će im se bolji uvjeti kreditiranja.

Skuplje naknade

Iz odgovora banaka o njihovoj ovogodišnjoj ponudi nenamjenskih, odnosno brzih gotovinskih kredita ipak se mogu iščitati barem dvije važne stvari. Prva je da su u posljednjih godinu dana, tj. u razdoblju u kojem je plasirano otprilike šest milijardi kuna takvih kredita, poskupjeli najmanje jedan postotni bod, pa su danas od devet do 12,5 posto. Građanima je, inače, potkraj siječnja bilo plasirano gotovo 54 milijarde kuna gotovinskih nenamjenskih kredita. Druga je stvar da je tih kredita, bar prema procjenama neovisnih promatrača, svakim danom sve manje u ponudi.

Za bolje razumijevanje te problematike treba podsjetiti da su lani brzi gotovinski krediti porasli 21 posto, dakle dvostruko više nego u ovogodišnjem siječnju, kad je stanovništvu ukupno plasirano samo 232 milijuna kuna kreditnog novca.

‘Svojim najboljim klijentima i dalje ćemo nuditi brze kredite prilagođene kreditnoj sposobnosti poslovanja po klijentovu računu’, kažu u Raiffeisen banci. Dodaju da i dalje unatoč krizi bilježe porast zanimanja građana za nenamjenske gotovinske kredite. Ne kriju da su nedavno uveli i promjene vezane uz instrumente osiguranja. Naime, priznaju da su povećali troškove obrade kredita 0,5 postotnih bodova (po svakom modelu osiguranja), tako da su oni sada od dva do 2,5 posto, ovisno o modelu, a skratili su i rokove otplate za pojedine modele kredita. Od ostalih promjena vezanih uz nenamjenske kredite kažu da kredite odobravaju samo onim klijentima koji primaju plaću/mirovinu putem RBA-ova tekućeg/deviznog računa. Povećali su i kamatnu stopu na te kredite uz valutnu klauzulu u eurima s 9,95 na 10,45 posto.

Brze gotovinske kredite građanima je nedavno ponudila i SG - Splitska banka. Nude, kažu ondje, paletu gotovinskih brzih kredita Ekspres prilagođenu potrebama građana: rok otplate je do 10 godina, kamata je otprilike 9,7 posto na godinu, a maksimalni je iznos kredita do 25.000 eura. Nudi se i brza realizacija (dobivanje) - u 24 sata - kao i mogućnost odobrenja kredita bez jamaca i depozita, s time da se naknadu može isplatiti iz odobrenog kredita, objašnjavaju u Splitskoj banci uz napomenu da imaju i posebnu ponudu za mlade do 35 godina kojima u akciji koja traje do kraja svibnja nude i jedinstvenu kamatu na brze kredite.

Doznajemo da je i Hypo banka, prepoznavši potrebe svojih klijenata za tom vrstom kredita, uvela dva modela Hyperbrzog kredita koji se realizira kao okvirni kredit po tekućem računu. Odobrava ih u roku od 24 sata, iznos kredita može biti od 8.000 do 50.000 kuna, a rok otplate je do godinu dana uz kamatu od 12,1 posto, s time da joj je i jednokratna naknada na odobrene kredite od dva do tri posto. Drugim riječima, dodamo li naknade, ukupni se trošak po kreditima penje i na 15-ak posto.

I u PBZ-u kažu da će banka i dalje nuditi klasične gotovinske kredite. Ta je banka prošlo ljeto svojim kreditima izazvala popriličan interes klijenata, a i inače je dobrim klijentima često slala ponude kredita na kuponima koje je bilo dovoljno donijeti u poslovnicu i za desetak ste minuta imali određeni iznos na računu. No na pitanje o budućim kreditima kažu da su ‘gotovinske kredite ograničili i postrožili uvjete, što se uklapa u trend kojim se općenito destimulira potrošnja’.

Nakon što je potkraj prošle godine ukinut gotovinski kredit preko Amexa, klijentima PBZ-a ipak su ostale neke druge mogućnosti kreditiranja putem kartica (obročna otplata i revolving krediti s limitom do 60.000 kuna na Americanu, odnosno 40.000 na Mastercardu i Visi uz otplatu četiri ili pet posto ukupnog zaduženja ili minimalnog iznosa), kao i klasični potrošački krediti. U Erste banci kažu pak da brzih, unaprijed odobrenih gotovinskih kredita - ni dosad nisu imali.

Zatvorena slavina

Dodaju i da nisu mijenjali instrumente osiguranja za klasične gotovinske kredite niti će biti većih promjena kreditiranja u sljedećem razdoblju. U idućem razdoblju dostupnost i realizacija kredita ovisit će, kažu, većinom o kreditnoj sposobnosti klijenata i o mogućnostima dopuštenog rasta plasmana.

U Zagrebačkoj banci kažu da su u posljednjem lanjskom kvartalu građani manje tražili gotovinske kredite u odnosu na isto razdoblje godinu prije. I u nekim manjim bankama, npr. u Slatinskoj, nude brze gotovinske kredite. U Imex banci uz gotovinske se kredite na kartice odobravaju revolving krediti uz limit određen za svakog klijenta i uz kamatu od 12, 5 posto.

U Podravskoj su banci također popularni revolving krediti po kartici Mastercard, kojom klijenti troškove otplaćuju u ratama od pet, 10, 20 ili 33 posto potrošenog iznosa uz odabir datuma otplate. No i tu, a i u nekim drugim bankama, klijenti sve češće posežu i za običnom karticom Maestro, kojom se također može plaćati brzo, uz odgodu i na rate.

Inače, javna je tajna da su gotovinski i razni drugi potrošački krediti u posljednje dvije godine u Hrvatskoj rasli mnogo brže od, recimo, stambenih bankovnih kredita. Gotovinski se krediti vode i kao jedni od najrizičnijih. Dijelom i zato, kažu stručnjaci, nužno je da banke u svakom odobravanju gotovinskih zajmova usmjere aktivnosti na procjenu kreditne sposobnosti stanovništva očekujući znatno oteže gospodarsko okruženje u razdoblju koje slijedi.

Naime, tijekom 2009. izgledan je sporiji rast plaća i povećanje nezaposlenosti, a to su činjenice na koje treba ozbiljno računati. Je li velika rizičnost nenamjenskih gotovinskih kredita, koja bi se do kraja ove godine, procjenjuju analitičari, mogla još pogoršati, bila jedan od razloga koji je bankare odnedavna naveo da donekle zavrnu kreditne slavine, nitko ne želi eksplicitno potvrditi. Građani se, ipak, nadaju da banke neće dodatno nagaziti kreditnu kočnicu, odnosno računaju s time da će im one, pa i brzim kreditima, pomoći da lakše preskoče recesijsku zapreku.