U samo šest mjeseci banke povećale zaradu za pola milijarde: pogledajte koliko su ‘utržile‘ od provizija i naknada koje nam masno naplaćuju. Dok im dobit raste, broj zaposlenih smanjuju

Banke u Hrvatskoj u prvoj su polovini ove godine zaradile 3,1 milijardu kuna, pola milijarde kuna ili 19 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a nastave li s ovakvim poslovanjem, njihova bi ovogodišnja dobit mogla premašiti 5,6 milijardi kuna neto dobiti iz prošle godine. Lani su nadmašile za 109 posto pretprošlu godinu. No 2020. je bila pandemijska godina, u kojoj čak ni njima nije bilo lako poslovati.

Bankama nisu sve zvijezde bile naklonjene ni ove godine jer su se neke u prvih pola godine našle u problemima zbog agresije Rusije na Ukrajinu, pa je pokrenuta sanacija za Sberbank, kojemu je promijenjena vlasnička struktura iz privatnog u državno vlasništvo. Tako država od ove godine ima tri banke. Zbog Sberbanka, koji je postao Nova hrvatska banka u državnom vlasništvu, promijenjen je i udio stranog vlasništva, koji je nakon dugo vremena smanjen s 90,62 posto s kraja prošle godine na 88,64 posto krajem lipnja ove godine, a istovremeno je udio domaćeg vlasništva, računajući privatno i državno, porastao s 9,38 posto na 11,36 posto udjela u vlasništvu. U prvoj polovini ove godine dvije stambene štedionice, PBZ i Raiffeisen stambene štedionice, pripojene su maticama, Privrednoj banci Zagreb i Raiffeisenbank, čime se broj kreditnih institucija smanjio na 21.

Proteklih se godina stalno smanjuje broj zaposlenih u bankama, kojih je polovinom ove godine bilo 18.250, dok ih je, primjerice, u isto vrijeme 2019. bilo 19.303.

U prvoj polovini ove godine banke su imale 7,8 milijardi kuna neto prihoda iz poslovanja. U prvoj polovini ove godine naplatile su 5,2 milijarde kuna bruto kamata i još 2,7 milijardi kuna bruto provizija i naknada. Kad se od tih bruto iznosa oduzmu troškovi, ispada da su banke naplatile 6,7 milijardi kuna kamata i naknada, odnosno 4,7 milijardi kuna čistih kamata i još 1,9 milijardi kuna neto provizija i naknada.

Premda rastu krediti, prihodi od kamata padaju, a padaju i rashodi, a to se događa jer su kamate na kredite, kao i one na štednju, sve mršavije. Tako su banke u prvom polugodištu naplatile 5,2 milijarde kuna bruto kamata, 174 milijuna manje nego polovinom prošle godine. Istovremeno su im kamatni rashodi pali za 34 milijuna kuna, na 478 milijuna kuna. Najviše kamata ubrale su od građana. Krediti kućanstvima porasli su za 7,4 milijarde kuna, na 147 milijardi kuna, od lanjskog do ovogodišnjeg lipnja, a golemi dio tog rasta odlazi na stambene kredite, koji su narasli za šest milijardi kuna, na 71 milijardu kuna.

PRIHODI IM RASTU
Od građana koji otplaćuju kredite banke su u prvom polugodištu naplatile 3,1 milijardu kuna ili 110 milijuna manje nego prije godinu dana, a od poduzeća 1,1 milijardu kuna ili 66 milijuna manje nego polovinom prošle godine. Najviše kamatnog troška imale su za depozite te su od 478 milijuna kuna kamatnih rashoda građanima štedišama isplatile 105 milijuna kuna kamata.

Dok kamatni prihodi banaka padaju, oni od provizija i naknada rastu. Prema podacima koje je objavila središnja banka o naplaćenim bruto iznosima provizija i naknada, nema one koja je smanjena u protekloj godini. Od naplaćenih 2,7 milijardi kuna tih bruto naknada u prvom polugodištu najviše je, čak 913 milijuna kuna, naplaćeno za platni promet i te su naknade porasle za 163 milijuna kuna u odnosu na lipanj prošle godine, slijede provizije i naknade vezane uz kreditne kartice, koje su u godinu dana porasle za 221 milijun kuna, na 665 milijuna kuna, dok su banke u prvom polugodištu naplatile gotovo 334 milijuna kuna naknada za vođenje tekućih i žiroračuna, što je za 32 milijuna kuna više nego što su naplatile prošle godine u prvom polugodištu.

U prvom polugodištu ove godine ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj prošle godine za 24 milijarde kuna, na 525 milijardi kuna, objavila je Hrvatska narodna banka, koja navodi da je prinos na imovinu bio je 1,2 posto, a toliki je bio i na kraju 2021. godine. Prinos na kapital povećao se s 8,8 posto na 9,5 posto.

– Iako su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava u prvom polugodištu 2022. još na visokim razinama, stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava ipak se u odnosu na kraj 2021. godine blago smanjila, s 25,9 posto na 25 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto – kažu u središnjoj banci i dodaju da je likvidnost i dalje na visokoj razini, a s povećanjem ukupnih kredita pao je udjel neprihodujućih kredita s 4,3 posto na kraju prošle godine na 3,8 posto na kraju prvog ovogodišnjeg polugodišta.

Prihodi od naknada i provizija

• za platni promet 913,6 milijuna kuna
• za izdane akreditive i garancije 125 milijuna kuna
po sklopljenim ugovorima za društva za osiguranja
92,6 milijuna kuna

• po sklopljenim ugovorima za društva za upravljanje
investicijskim fondovima 67 milijuna kuna

• za vođenje tekućeg i žiroračuna 333,9 milijuna kuna

• za kreditne kartice 665 milijuna kuna

• za internetsko, telefonsko i mobilno bankarstvo
te za potvrde putem SMS-a 76,8 milijuna kuna