Brži pad uvoza od izvoza

Statistički podaci za veljaču ove godine pokazuju da je nastavljen pad hrvatskog izvoza, ali je taj pad bio znatno manji od pada uvoza, što je rezultiralo i smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita i većom pokrivenošću uvoza izvozom, koja za veljaču ove godine iznosi 59 posto naspram 46,5 posto za veljaču prošle godine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatske su tvrtke u veljači ove godine izvezle roba u vrijednosti 5,3 milijarde kuna, što je 3,8 posto manje nego u veljači lani. Istodobno je uvoz smanjen za gotovo 24 posto i u veljači je iznosio nešto više od 9 milijardi kuna. Tako je u veljači zabilježen vanjskotrgovinski deficit od 3,7 milijardi kuna, što je 41,4 posto manji deficit nego u veljači lani.

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni u eurima pokazuju da je izvoz u iznosu 717,2 milijuna eura 5,8 posto manji nego u veljači lani, uvoz od 1,2 milijarde eura niži je za 25,6 posto, a vanjskotrgovinski deficit od 501,1 milijun eura je 42,8 posto niži nego u prošlogodišnjoj veljači.

S obzirom na to da je i u siječnju zabilježen veći pad uvoza od izvoza, statistički podaci za prva dva mjeseca ove godine pokazuju da je, iskazano u eurima, izvoz u iznosu od 1,2 milijarde eura 15,7 posto niži negoli u prva dva lanjska mjeseca, dok je uvoz od 2,2 milijarde eura smanjen za 28,7 posto. Tako je i vanjskotrgovinski deficit u prva dva mjeseca ove godine od milijardu eura gotovo 40 posto niži nego u istom razdoblju lani.

Izvoz brži od uvoza
Iskazano u kunama hrvatski je robni izvoz u prva dva mjeseca premašio 9,1 milijardu kuna, uvoz je bio oko 16,7 milijardi, a vanjskotrgovinski deficit 7,5 milijardi kuna. U odnosu prema prva dva mjeseca prošle godine izvoz je smanjen za 14,5 posto, uvoz za 27,7 posto, a deficit je oko 40 posto manji. Pokrivenost uvoza izvozom u prva dva mjeseca ove godine bila je 54,8 posto.

Visok rast izvoza poljoprivrede
Statistički podaci prema GIG-u, pokazuju da je, iskazano u kunama, u prva dva mjeseca ove godine u postotku najviše, za 34 posto, smanjen izvoz trajnih proizvoda za široku potrošnju, a najmanje je smanjenje izvoza zabilježeno kod kapitalnih proizvoda, za 11 posto. Nasuprot tomu, kod kapitalnih se proizvoda bilježi najveće smanjenje uvoza, za 37,8 posto, dok je u postotku najmanje, za 10,3 posto, smanjen uvoz netrajnih proizvoda za široku potrošnju.

Promatrano prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u prerađivačkoj industriji, koja u ukupnom izvozu ima najznačajniji udio, u prva je dva mjeseca ove godine izvezeno roba u vrijednosti 7,9 milijardi kuna, što je 18,2 posto manje nego u prva dva mjeseca lani, dok je istodobno uvoz smanjen za 27,1 posto, na 13,7 milijardi kuna.

Visok rast izvoza pak bilježi se u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu i izvoz tih proizvoda s iznosom 515 milijuna kuna dvostruko je veći nego u isto vrijeme lani. Istodobno je uvoz poljoprivrednih proizvoda smanjen za 10,3 posto, na 533 milijuna kuna.