Brodari u prvih 9. mjeseci izvezli više od 2 milijarde kuna

Prema poslovnim izvješćima četiriju najvećih brodarskih kompanija - Atlantske plovidbe, Tankerske plovidbe, Uljanik plovidbe te Jadroplova, u prvih devet mjeseci ove godine navedene tvrtke uprihodile su više od dvije milijarde kuna uz rast prihoda od 14 posto, dok im je dobit gotovo podvostručena.

Iako prilike na brodarskom tržištu, mjerene Baltic dry indeksom, još uvijek govore da se čitava djelatnost nalazi u lošem konjunkturnom razdoblju, hrvatski brodari ponovno su počeli pozitivno poslovati u djelatnosti koja je dominantno izvozna i u Hrvatsku donositi toliko potrebne devize. »Razdoblja konjunkture u brodarstvu znaju trajati i po nekoliko godina. U tekućoj konjunkturi, pritisci na industriju dolazili su i sa strane potražnje i sa strane ponude. Potražnja se u velikoj mjeri oporavila zahvaljujući u prvom redu kineskom rastu, koji je pridonio da se volumen svjetske trgovine roba nalazi nadomak razina iz pretkriznog razdoblja. Međutim, za industriju još uvijek određeni uteg predstavlja višak brodarskih kapaciteta te velika knjiga narudžbi novih brodova«, smatra analitičar Erste vrijednosnih papira Davor Špoljar. Pogledaju li se brojke, najbolje je u promatranom razdoblju poslovala Atlantska plovidba, koja je gubitak iz prvih devet mjeseci 2009. godine pretvorila u dobit, dok najlošije rezultate (neznatni rast prihoda te pad dobiti) ostvaruje splitski Jadroplov, koji je još uvijek u većinskom vlasništvu države. Sve četiri kompanije ove godine kupovale su nove brodove naručene u razdoblju povijesno najviših vozarina, no ni ti troškovi nisu utjecali na pozitivne rezultate, a svakako će im smanjenje prosječne starosti flote dobro doći kada se brodarski sektor u potpunosti oporavi.

»Gradnju brodova u domaćim brodogradilištima subvencionirala je država, što je svakako djelovalo stimulativno za tankerske kompanije, dok su brodograditelji u kineskim i korejskim brodogradilištima spuštali svoje već ugovorene cijene gradnje te izlazili u susret prijevoznicima rasutih tereta. Stoga je, u takvom okruženju, iako je inicijalno bilo ideja o otkazivanju narudžbi domaćih brodara, na kraju većina brodova bila i isporučena«, komentira Špoljar. Još jedan važan element u poslovanju brodara je i način ugovaranja vozarina. Iako to decidirano ne kažu u svojim izvješćima, Uljanik plovidba i Jadroplov najveći dio brodova zapošljavaju dugoročnim, time charter ugovorima s fiksnim vozarinama za čitavo vrijeme. Nasuprot njima, Atlantska i Tankerska plovidba pokušavaju maksimizirati profit kockajući se na spot-tržištu te ugovarajući prijevoze tereta na kraći rok. Iako im je takvo strateško opredjeljenje donijelo gubitke zbog dramatičnog pada vozarina nakon izbijanja globalne krize, dobit koju su ostvarili u razdoblju povoljne konjunkture, a i dobit iz triju kvartala ove godine pokazuju da se dobrim menadžmentom mogo postići i više profitne marže. »Odabir između spot i time charter poslovanja ovisi o očekivanjima o kretanju vozarina, ali i poslovnoj politici same kompanije. Kompanije nesklone riziku, koje imaju slabija očekivanja o budućem spot-kretanju vozarina, obično se priklanjaju poslovanju kroz time chartere.

Međutim, u takvom načinu poslovanju odriču se dijela dobiti koji može proizići iz eventualnog porasta vozarina«, smatra Špoljar. Iako domaći brodari kvalitetno posluju i konstantno povećavaju tonažu vlastite flote, država nije uspjela postići sinergijske efekte s brodogradilištima koja grcaju u dugovima. Nažalost, brodovi koji prevoze rasuti teret, a kojih je najviše u flotama hrvatskih tvrtki, puno su jeftiniji u Aziji te su investicije povezane s kupnjom brodova umjesto u hrvatske škverove otišle u Koreju i Kinu.