Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Ruj 2024

Brlošić: Zemlju kupuju oni koji se poljoprivredom nikada nisu bavili, a to i ne planiraju

Izvor: glas-slavonije.hr · Autor: Tomislav Prusina  

Brlošić: Zemlju kupuju oni koji se poljoprivredom nikada nisu bavili, a to i ne planiraju

“U Slavoniji zemljište najviše kupuju poduzetnici i vlasnici trgovačkih lanaca...”

Cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europskoj uniji, u proteklom su desetljeću doživjele snažan rast, odražavajući tako povećanu potražnju i sve manju dostupnost obradivih površina.

Hrvatska se nalazi na samom začelju članica EU-a po tržišnoj vrijednosti obradivog tla. Prema podatcima Eurostata, najviše cijene zemljišta zabilježene su u Nizozemskoj, gdje po hektaru mogu dosegnuti više od 70.000 eura, a najniže su cijene u baltičkim državama, kao što je Estonija, gdje hektar stoji oko 3000 eura.

Velike razlike
Primjerice, u Sloveniji poljoprivredno zemljište dostiže cijene i do šest puta višu nego u Hrvatskoj, u Italiji je ta cijena i 13 puta viša, a u Nizozemskoj čak 21 put. Riječ je dakako o prosječnim cijenama obradivog tla, no valja istaknuti kako u mnogim državama one variraju od regije do regije. Tako u Grčkoj, gdje je prosječna cijena 12.750 eura po hektaru, cijene po regijama variraju od 6008 do 55.515 eura po hektaru. U Španjolskoj je ta disperzija izraženija. Ondje je prosječna cijena hektara obradive zemlje 13.023 eura, a ovisno o položaju cijene se kreću od 6769 eura do nevjerojatnih 133.863 eura po hektaru na Kanarskom otočju.

Iz podataka Eurostata vidljivo je da su cijene poljoprivrednog zemljišta stabilnije u srednjoj i sjevernoj Europi, a da su najveće disperzije vidljive u zemljama Mediterana. Kao osnovni razlozi navode se velike geografske, klimatske i ekonomske različitosti pojedinih regija unutar iste zemlje. Prema podatcima Agencije za promet poljoprivrednim zemljištem, prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj po hektaru je 3325 eura za oranice, 1832 eura za livade, a za pašnjake 1791 euro. U kontinentalnom dijelu Hrvatske cijena je oko tri posto niža od prosjeka. Cijena varira u ovisnosti o tipu poljoprivrednog zemljišta, dijelu Hrvatske, mikrolokaciji, kvaliteti tla, veličini parcele...

Podatci iz 2018. godine kažu da je prosječna cijena oranice u kontinentalnom dijelu Hrvatske bila oko 3200 eura po hektaru, a kvalitetna se oranica, na dobroj poziciji i zadovoljavajuće površine, u istočnoj Slavoniji prodaje i za više od 10.000 eura. S druge strane, parcela lošije kvalitete u zapadnoj Slavoniji, na lošijoj poziciji i nezadovoljavajuće površine, prodaje se i za 2000 eura po hektaru. U Hrvatskoj se tako cijena poljoprivrednog zemljišta kreće između 2000 i 10.000 eura po hektaru.

Duško Grgur, predsjednik strukovne skupine pri HGK - Županijskoj komori Osijek i direktor Agencije za promet nekretninama German iz Osijeka, kaže da je posljednjih šest mjeseci znatno opao interes za kupnju poljoprivrednog zemljišta. "Zbog suša, visokih temperatura i klimatskih promjena kupci su malo 'povukli ručnu'. Prije nekoliko godina znali smo trgovati tablama većim od 30 hektara. Cijene hektara se kreću od 10.000 do 14.000 eura, no sve su to male table, od dva ili tri hektara, i na više lokacija, tako da je teško doći do većih površina u komadu", ocjenjuje Grgur. Dugo, kaže, nije imao domaćeg poljoprivrednika koji je kupovao zemlju, nego su kupci uglavnom vlasnici tvrtki koji na taj način ulažu novac da bi zemlju dali u zakup dok čekaju da cijena poraste. "Doznao sam od kolege iz Srbije da je u Vojvodini hektar dosegnuo već i 20.000 eura. Kod nas stranci ne kupuju zemljište, a u Baranji ljudi ne prodaju zemlju", zaključio je Grgur.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

07.11.2025.

Analitičari poručuju da je ključ u zajedničkom djelovanju Vlade i HNB-a, jer bez toga nema kontrole nad inflacijom

Za 2 mjeseca kreće obvezno slanje e-računa, evo što donosi novi zakon o fiskalizaciji

06.11.2025.

Od 1. rujna na snagu je stupio Zakon o fiskalizaciji, čime je krenulo prijelazno razdoblje za veliku reformu - od početka 2026. svi obveznici PDV-a morat će izdavati i primati e-račune. Što to konkretno znači za poduzetnike i računovođe? Hoće li nova prav

Kratki lanci opskrbe: Proizvođačima pravedna cijena, a kupcima svježi, domaći proizvodi

27.10.2025.

Na dvodnevnoj konferenciji predstavljena su četiri uspješna primjera kratkih lanaca opskrbe, a riječ je o inicijativama koje su pokrenule općine, županije ili državne institucije.

Od iduće godine minimalac 800 eura neto

26.10.2025.

Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.

Hrvatski javni dug pao na 57,5% BDP-a, ispod prosjeka Europske unije

24.10.2025.

Hrvatska u drugom tromjesečju 2025. bilježi javni dug od 57,5% BDP-a. Time se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja javnog duga, koji je još prije deset godina iznosio 80% BDP-a.

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor