Brlošić: Nikada nismo imali ovako visoke otkupne cijene

Pred hrvatskim ratarima prva je žetva kada mjesecima unaprijed znaju koliko će im koštati proizvod, a čime su si i osigurali otkup. Jer osječka tvrtka Žito s početkom je proljetne sjetve objavila kako otkupljuje i ugovara sve kulture te da prvi put izlazi s tjednim kotacijama cijena.

To znači da javno objavljuju po kojim cijenama su spremni otkupiti ratarsku proizvodnju, a svoje cijene baziraju prema kretanju cijena trgovanja na burzama u Europi. Dakle, oni ratari koji to žele, mogu kalkulirati kada i po kojoj cijeni će prodati Žitu urod. Prodati odmah ili pričekati koji tjedan da cijena, možda, poraste.. Dok je dio njih za suncokret, soju i druge kulture ugovore o predaji uroda po kotacijskim cijenama potpisao bez razmišljanja, kod pšenice (dijelom) kolebanje izazivaju njezine klase. Dok ratari važu koje će im klase biti ta žitarica, pšenica na poljima izgleda dosta dobro, a ratar i potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić očekuje kako će žetva 2021. biti uz prosječne prinose.

Različite ocjene
– Neće to biti nešto rekordno, iako su si ljudi dali truda s obzirom na uvođenje kotacijskih cijena – bolje ju tretirali protiv korova, više gnojiva itd. Kada je riječ o prognoziranju klasa, tu najveću ulogu igra sorta; ne može svaka pšenica imati 15 % proteina, neka ima 14, neka 13, 12… To je orijentacijski gore-dolje po sorti i onda se tu još može utjecati 1 % u tehnologiji prihrane i sl. Po mome, sorta može odstupati 1,5 - 2 %. Sada je pšenica 4. klase po kotacijskim cijenama 1,30, a uljana repica je 3,70 kuna. Nikada u povijesti nismo imali takvu cijenu - kaže Brlošić. Procjenjuje da žetva ječma, prve kulture koja se skida, ove godine neće početi prije 25. lipnja.

Jesenas je u Hrvatskoj pšenica zasijana na nešto više od 140.000, a preklani na 136.000 hektara.

- Očekuje se uobičajena žetva s obzirom na površine, vremenski uvjeti su tako nepredvidljivi da je u ovom trenutku teško prognozirati - kaže direktorica Žitozajednice (ŽZ) Nada Barišić.

Za ŽZ prošlogodišnja je žetva bila rekordna, (gotovo) milijunska, s vrhunskim prosječnim prinosima, a što je kod ratara izazivalo negodovanje jer su bile ocjene da je žetva 2020. ispod toga. I, sada u osvrtu na lanjsku žetvu, u ŽZ ističu da je lani bila izvrsna sezona.

– Imali smo odlične prinose; prosječan je bio 6,3, a na terenu i do 7-9 t/ha. Lani je skinuto gotovo milijun, a 900.000 tona je najmanje što mi u ŽZ-u kažemo za 2020. Sigurni smo u svoju procjenu. Trebamo biti ponosni na tako dobru žetvu, i to još u pandemiji. Cijena nije bila zadovoljavajuća za poljoprivrednike – kretala se, ovisno o klasama, 0,98-1,10, 1,15 kn, bivajući gotovo identična prijašnjem razdoblju. Ove godine Žito se opredijelilo za kotacijske cijene, što je kod nas novost. Znak je to da tržište funkcionira, a mi smo za njegovu slobodu. Dogovaranje cijena napustili smo ulaskom u Uniju - kaže Barišić.

Klasiranje
Pozivajući se na milijunsku žetvu 2020., u Žitozajednici navode da je lani izvezeno 562.500, a 2019. gotovo 40 % manje – 360.000 tona pšenice. Jer domaće potrebe za njom posljednjih su godina smanjenje s 500 - 550 tisuća na 400 - 450 tisuća tona. Dok smo lani izvezli više od 560.000 tona pšenice, istovremeno smo i uvezli - 140.000 tona visokokvalitetne pšenice, tzv. poboljšivača.

– U prosjeku ih svake godine trebamo 100.000 tona - dodaje Barišić. Nakon što je u žetvi 2020. bilo oko 20 % pšenice 4. klase, tzv. stočne, a taj su termin proizvođači još prije tražili da se briše iz kodeksa, lani u kolovozu HPK-ovac Brlošić izišao je inicijativom ukidanja klasa pšenice, predlažući da se dijeli na krušnu i onu za tjesteninu.

Barišić podsjeća da je u lipnju 2019. donesen Pravilnik o ugovornim odnosima za više žetvi.

- U njemu stoji da su klase stvar praćenja situacije, stanja, ne postoje pravno gledajući, a svaki otkupljivač s proizvođačem dogovara cijene, klase kako to njima odgovara, pa zahtjevi da se one ukinu ne stoje jer i nisu predmet Pravilnika - kaže Barišić. Podsjeća na.čl. 4. st. 6. Pravilnika: "Na temelju utvrđenih vrijednosti kvalitativnih parametara pšenica se samo radi praćenja kvalitete razvrstava u kvalitativne klase".

- To nije pravna odredba, temelj Pravilnika, njegova produžena pravna ruka su ugovori između dvije ugovorne strane - kaže Barišić.