Poduzetnički portal · Članak
19 Ožu 2012
Brazil, Rusija, Indija i Kina doživljavaju prva spoticanja
Izvor: www.profitiraj.hr · Autor: Profitiraj.hr
Godinama su uzlazeće gospodarske sile poput Kine, Indije, Brazila i Rusije slovile za motor svjetskog gospodarstva. No izgleda da sada i ovim uzdanicma ponestaje daha. No novi "tigrovi" su već tu.
Pojam BRIC (početna imena zemalja Brazil, Rusija, Indija i Kina) među ekonomistima već deset godina stoji za streloviti i nezaustavljivi gospodarski rast. Motor gospodarskog uzleta u Brazilu i Rusiji treba tražiti u ogromnim rezervama energenata, a u Kini i Indiji u jeftinoj radnoj snazi i niskim troškovima proizvodnje. Nakon samo nekoliko godina od uvođenja pojma BRIC, ove zemlje su se od pasivnog promatrača svjetskih gospodarskih zbivanja pretvorile u aktivne i presudne sudionike, pa čak i u vrijeme krize u Europi i Sjevernoj Americi u spasitelje globalnog gospodarstva. No sada i ove zemlje doživljavaju prva spoticanja. U Kini i Indiji su konjukturne prognoze za tekuću godinu smanjene sa sedam i pol na sedam posto. U usporedbi s etabliranim gospodarskim silama je to doduše još uvijek deset puta više (za Njemačku se za tekuću godinu procjene kreću oko 0,7 posto), ali se ipak radi o “osjetnoj kočnici” kako su to nazvali svjetski mediji. Razlog tomu treba prije svega tražiti u rastućim cijenama sirovina koje i Kina i Indija uvoze u ogromnim količinama. No i Rusija i Brazil koje ne muče muku sa sirovinama trenutno doživljavaju stagnaciju rasta. Brazil trpi zbog rastućih plaća i ojačanja svoje valute kao posljedice pojačanog ulaska stranog kapitala. Rusija naprotiv ima problema s odljevom kapitala. Korupcija i državne intervencije u gospodarstvo prouzročile su, prema nekim procjenama, 2011. odljev od 85 milijardi dolara u inozemstvo. Rusko gospodarstvo bi osim toga trebalo biti hitno modernizirano uz istodobno smanjenje usredotočenosti na energetski sektor. Rastuće gospodarske sile, osim toga, nisu ostale pošteđene gospodarske krize na Zapadu. Izvoz zapinje, a unutarnja potrošnja je nedovoljna da bi pokrila ove gubitke. Unatoč tomu Maria Laura Lanzeni iz Deutsche Banka smatra da će tzv. BRIC zemlje i dalje slati “važne i odlučujuće” impulse svjetskom gospodarstvu. No Lanzeni se istodobno pita mogu li ove zemlje zaista odigrati ulogu “lokomotive” globalnog gospodarstva kako ih često predstavljaju. “Ovu ulogu mogu eventualno preuzeti Indija i Kina”, smatra Lanzeni. No ekonomisti već vide nove uzlazne gospodarske sile koje bi mogle promijeniti dosadašnju gospodarsku sliku svijeta. Ove zemlje iz “drugog reda” već sada pridonose četvrtini ukupnog svjetskog gospodarskog rasta. Kao “novi tigrovi” sve češće se spominju Meksiko, Indonezija i Južna Koreja. “Ove zemlje su međusobno vrlo različite, no one podjednako privlače pozornost ulagača “, smatra Lanzeni. Među gospodarstva koja bi u budućnosti mogla odigrati veću ulogu na globalnom tržištu američka investicijska banka Goldman Sachs ubraja i zemlje poput Vijetnama i Filipina, ali i Pakistana i Bangladeša. No uz rezervu koja se prije svega odnosi na nestabilnu političku situaciju u nekima od ovih zemalja. Isto vrijedi i za Egipat, Iran i Nigeriju.
Istodobno su neke od dosadašnjih zvijezda iz tzv. “drugog reda” rastućih gospodarstava poput Južne Afrike ili Turske razočarale najnovijim podacima. Tako je Turska, koju se dosad uzimalo kao primjer za uspješne reforme, nakon gospodarskog rasta od 8 posto u godinama 2009. i 2010., 2011. zabilježila rast od “samo” 3 posto.
Komentari članka
Vezani članci
Hrvatska industrija dobiva milijune za ublažavanje udara visokih cijena struje
27.10.2026.Europska komisija odobrila je Vladi RH program potpora vrijedan 60 milijuna eura za djelomičnu kompenzaciju energetski intenzivnih tvrtki radi više cijene električne energije, povezanog s utjecajem cijene ugljika u okviru Sustava EU za trgovanje emisijama
HEP ulaže 3,32 milijarde eura u elektroenergetsku mrežu: Fokus na obnovljivce, priključenja i punionice
08.10.2026.Čak 1,38 milijardi planirano je za priključenje novih korisnika, a sve veći pritisak na mrežu stvaraju obnovljivi izvori energije, veliki infrastrukturni projekti i elektrifikacija prometa.
Fond dijeli 38 milijuna eura za solarne panele i dizalice topline
28.08.2026.Prijave za sufinanciranje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama kreću 2. rujna, a siromašnija kućanstva mogu dobiti i 70 posto troška
Blažević: Opskrba strujom nije ugrožena, solari rasterećuju sustav
10.08.2026.Više smo puta proteklih dana od mjerodavnih čuli da, kratkoročno, zbog iznimno visokih temperatura i nedostatka oborina ne bismo trebali imati problema s opskrbom električnom energijom. No, što ako ovakvi vremenski uvjeti potraju? Ovo ljeto potrošnja stru
EU se rješava ruskog interesa: Hrvatska postaje glavno energetsko čvorište između SAD-a i Europe
06.08.2026.Dok se Europa postupno odriče ruskih energenata, Sjedinjene Američke Države ubrzano postaju njezin najveći dobavljač prirodnog plina, a stručnjaci smatraju da bi hrvatski LNG terminal na Krku mogao imati ključnu ulogu u opskrbi srednje i jugoistočne Europ
Tag cloud
- 2926 članka imaju tag turizam
- 2749 članka imaju tag hrvatska
- 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1841 članka imaju tag svijet
- 1412 članka imaju tag ict
- 1597 članka imaju tag poljoprivreda
- 2021 članka imaju tag financije
- 545 članka imaju tag krediti
- 1667 članka imaju tag izvoz
- 1332 članka imaju tag trgovina
- 1383 članka imaju tag industrija
- 1273 članka imaju tag investicije
- 1091 članka imaju tag zapošljavanje
- 1104 članka imaju tag menadžment
- 717 članka imaju tag tehnologija
- 1192 članka imaju tag EU
- 881 članka imaju tag poduzetništvo
- 703 članka imaju tag opg
- 464 članka imaju tag BDP
- 554 članka imaju tag porezi
- 387 članka imaju tag kompanije
- 802 članka imaju tag maloprodaja
- 568 članka imaju tag poticaji
- 533 članka imaju tag hotelijerstvo
- 715 članka imaju tag marketing
- 415 članka imaju tag potpore
- 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 466 članka imaju tag start up
- 430 članka imaju tag vlada
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 518 članka imaju tag eu fondovi
- 966 članka imaju tag kriza
- 497 članka imaju tag gospodarstvo
- 536 članka imaju tag obrazovanje
- 442 članka imaju tag osijek
- 500 članka imaju tag prehrambena industrija
- 519 članka imaju tag dzs
- 459 članka imaju tag energetika
- 420 članka imaju tag hnb
- 349 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
