Branko Kolak: Da nismo uvozno ovisni, ne bismo toliko bili izloženi bolestima stoke

Zbog čestih bolesti stoke, na farme više ne puštamo nikoga, kažu, poučeni gorkim iskustvima, stočari

Sa zabrinutošću pojavu bedrenice na vrličkom području prate stočari Slavonije koja je, uz bjelovarsko-bilogorski kraj, veliki bazen govedarstva, mljekarstva i, napose Osječko-baranjska županija, svinjogojstva. Bedrenica se slavonskim grlima najviše približila 2022. godine, u Posavini, u Lonjskom polju.

Dok je na vrličkom području u ponedjeljak stupilo na snagu rješenje o proglašenju tog kraja bedreničkim distriktom u skladu s kojim se istoga dana organizira i cijepljenje na zahvaćenom području, a liječničku provjeru traže i mještani jer od bedrenice obolijevaju i ljudi (u 95 posto slučajeva ta se bolest na čovjeku manifestira na koži), slavonski stočari upozoravaju na različite aspekte ponovne pojave te bolesti u Hrvatskoj i njezinu refleksiju u praksi – sve do pitanja samodostatnosti u stočnoj proizvodnji.

Dvije tisuće doza cjepiva

Kako je za Televiziju N1 kazao državni tajnik Ivan Matijević, bedernica se najlakše prenosi sijenom, hranom, i jako ju je teško iskorijeniti. “Najčešći je uzrok zaraze puštanje stoke na travnjake gdje su spore na tlu, a u tlu mogu ostati desetljećima aktivne”, kazao je. Dodao je da će Ministarstvo poljoprivrede financijski pomoći ljudima koji su pretrpjeli štetu. Ministarstvo je pripremilo 2000 doza cjepiva. “Nakon preventivnog cijepljenja životinje stvaraju antitijela imuniteta kroz 14 do 21 dan. Nakon toga ne očekujemo nijedan novi slučaj jer će životinje biti zaštićene”, kazao je Matijević.

Stočara Željka Strapača s tovom bikova i junadi u Vetovu i Ozdakovcima, u Požeško-slavonskoj županiji, smeta, kaže, što je trebalo 20 dana da struka utvrdi uzrok uginuću stoke u vrličkom kraju.

Trebalo 20 dana?
- I još ministar poljoprivrede pohvali tu istu struku kojoj su tri tjedna trebala da u 21. stoljeću otkrije staru bolest kao što je bedrenica. A imali smo ju relativno nedavno, u Posavini, gdje je sve išlo uredno, a sada struci treba 20 dana da ju otkrije... - kaže Strapač. Dodaje da je, dakako, strah od širenja prisutan te se prisjeća kako je bila prilično rasprostranjena na području bivše države.

Bedrenica se nakon tri godine "vratila" u Hrvatsku nakon što je ovih dana u Slavoniji zabilježena pojava novih slučajeva afričke svinjske kuge, nedavno je upozoreno i na pojavu bolesti kvrgave kože u Italiji, a prije toga u središnjoj Europi pojavili su se slinavka i šap. Je li učestalost stočnih bolesti na našem kontinentu "novo normalno" – nameće se pitanje, no, kako god, danak je to, ističe struka, (i) globalizaciji s kojom je stigla velika fluktuacija ljudi, roba, usluga, plus velike klimatske promjene. Tu su i vrlo žive migrantske rute, ratna događanja poput onih u Ukrajini, na Bliskom istoku iz čijih ratnih zona bježe i životinje, domaće i divlje populacije, što za sobom vuče i posljedice.

- Promet roba, stoke... nosi i probleme, a, ne zaboravimo i to, turistička smo zemlja, u jeku smo sezone, a kod bedrenice presudne su spore i njihovo prenošenje. Tko zna, možda ih netko prenese i na gumama ili već čemu! Niz je tih stočnih bolesti u zadnje vrijeme, kao da nam se "gura" nešto... - kaže Strapač.

I Zorka Čerba, stočarka iz Donjeg Miholjca, kaže, nakon svega proživljenog sa stočnim bolestima, tretmanima i posljedicama u njezinu uzgoju, vrlo je sumnjičava.

- Što reći na pojavu još jedne stočne bolesti u zadnje vrijeme?! Treba "riješiti" sve, da nemamo ništa, da ostanu samo veliki a da nas malih više nema! Nikada za sve te bolesti ne dobijemo nikakvu dokumentaciju, potvrdu ako je stoka bolesna da ima neki pisani trag o tome, cijepljenju i dr. No, bilo je da je bolesna i kada nije - kaže ironično Čerba i podsjeća na crni danak koji je njezina farma platila s leukozom.

- Sve - od junica, krava, sve što se otelilo... - sve je otišlo na klanje po 2 kn/kg i "u hotel na more". No, mislim da bedrenica neće ovamo jer ondje je stoka vani, a naša je u stajama. Ta stoka možda nije dobila ni vitamine, a naša ima na vrijeme jesti, vode i vitamina. Pitanje je ima li to ta stoka "'po vani", i u tim je uvjetima više i izložena neželjenim situacijama - kaže Čerba. Situacija ju uči oprezu.

- Više nikoga ne puštam na farmu! Imam dezinsekciju na ulazu, imam svog veterinara i ne dolazi svatko na farmu. To je danas tako, nema više, kao prije, da domaćin gostu pokazuje stoku i vodi ga do svakog svinjca, štale - kaže o "novom normalnom" Zorka Čerba.