Borba protiv legalnih poreznih trikova

Kako spriječiti da multinacionalne kompanije, koristeći legalne trikove, izbjegavaju plaćanje poreza? Pred zasjedanje G20 ministara financija je OECD formulirao nekoliko prijedloga.

Prijedlozi predstavljeni javnosti u Parizu dio su akcijskog plana borbe protiv izigravanja poreznih obveza i prebacivanja profita (Base erosion and profit shifting - BEPS) koji provodi Organizacija za ekonomski razvoj i suradnju (OECD).

Prije toga su europski stručnjaci desetljećima radili na mjerama sprečavanja dvostrukog oporezivanja međunarodno aktivnih tvrtki. Nepravedno je naime i šteti poslovanju, da neki koncern poreze plaća kako u zemlji u kojoj ima sjedište, tako i u zemlji u kojoj obavlja neki posao. Taj je zadatak uspješno obavljen - no po mnogima čak preuspješno. Sada problem više nije izbjegavanje dvostrukog plaćanja poreza, već prije svega činjenica da mnoge multinacionalne kompanije koriste svoju međunarodnu strukturu i logistiku i gotovo uopće ne plaćaju porez nigdje. Tako se praksa izbjegavanja dvostrukog oporezivanja često pretvara u praksu dvostrukog neoporezivanja. Toj praksi OECD svojim prijedlozima želi sada stati na kraj, objašnjava glavni tajnik organizacije Angel Gurria.

"Okončati dvostruko izbjegavanje plaćanja poreza"

"Naš je cilj okončati praksu izbjegavanja plaćanja poreza", kaže Pascal Saint-Amans, u OECD-u zadužen za pitanja oporezivanja, "a za to mi moramo promijeniti sadašnja pravila igre. Koncerni moraju plaćati porez tamo gdje obavljaju svoje poslove i zarađuju novac."

Legalno izbjegavanje plaćanja poreza je s jedne strane oblik nanošenja štete zajednici, što je pogotovo problematično u vrijeme krize, kada se u javnim proračunima gleda na svaki euro. S druge strane je to i nepraveno prema malih i srednjim tvrtkama, koje tu privilegiju zbog svoje orjentiranosti samo na jednu državu ne mogu korisititi.

Sadašnji propisi omogućuju velikim koncernima poput Amazona, Googlea ili američkog lanca kafića Starbucks da svoju zaradu prijavljuju u onim zemljama gdje je porezna stopa najniža. Tako je primjerice Amazon svoju europsku centralu smjestio u Luxemburg. Prema računici novinske agencije Reuters, kompanija je u Europi samo 2011. godine zabilježila ukupan promet und 9,1 milijarde eura, ali je prijavila zaradu od svega 29 milijuna eura, na koju je platila porez. Prema navodima OESS-a su američki koncerni koristeći legalne trikove oko 2 000 milijardi dolara skrili od poreznih službi na porezni raj Bermudskog otočja.

Što činiti?

Sada OESS predlaže različite mjere kako bi se to stanje promijenilo. Jedna od njih je uvođenje jedinstvenih pravila za tzv. hibridne financijske instrumente. Do sada su tvrtke-kćeri u nekim zemljama novčane dostave svojim centralama mogle proknjižiti kao plaćene kamate, kojima se umanjuje iznost poreznih plaćanja, dok su centrale taj isti iznos knjižile kao dividendu na koju se ne plaća porez.

Osim toga se želi ubuduće spriječiti praksa iskazivanja prividnog siromaštva: recimo time što si centrala i njene podružnice u pojedinim zemljama izmišljenim cijenama i fiktivno interno zaračunavaju usluge unutar koncerna. Tako primjerice britanski telekomunikacijski koncern Vodafone ima malu tvrtku-kćer u Luxemburgu koja za cijeli koncern nabavlja materijal. Fiktivnim naplatama je 200 zaposlenika te tvrtke prošle godine zaradilo nominalno 400 milijuna eura, ali zahvaljujući nekim odredbama u luksemburškom zakonodavstvu, ta zarada nije morala biti oporezivana. Osim toga bi ubuduće multinacionalni koncerni morali poreznim službama prijaviti, koliko poreza je u kojoj zemlji plaćeno.

Jedna od mjera je i onemogućavanje da primjerice kompanija poput Amazona u nekoj zemlji ima svoje veliko skladište, a da pritom u toj zemlji uopće ne plaća porez. Prema procjenama Reutersa na taj način je ovaj prodavač putem interneta samo u Europi prihode u iznosu 15 milijardi eura prebacio u Luxemburg
.
Prema prijedlogu OESS-a bi ubuduće i "značajno digitalno prisustvo" neke kompanije u nekoj zemlji značilo da u njoj ona mora plaćati i porez.. Tako bi online ponuđivač poput Applea sa svojim iTunes-Shopom, programerski koncern Adobe ili prodajna platforma Ebay ubuduće na svoj prihod morali plaćati porez tamo gdje je on i ostvaren.

Sporni patentski paketi

O većini mjera koje predlaže OESS postoji među G20 ministrima financija suglasnost, ali neke su i dalje sporne. Među njima su i tzv. patentski paketi.

Radi se o poreznim olakšicama koje neke zemlje daju na ime patenata i licenci u nadi da će tako privući na svoje područje što više internetskih tvrtki. Tako primjerice Lichtenstein na prihode te vrste uzima porez od svega 2.5 posto, a Nizozemska pet posto.

Nasuprot tome se u Njemačkoj, gdje takvi porezni paketi ne postoje, na patente i licence plaća normalni porez od gotovo 30 posto. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble je već najavio mogućnost da Njemačka sama poduzme potrebne korake u vezi s tom problematikom, ukoliko ne dođe do nekog zajedničkog dogovora.

Koncerni poput Googlea koriste ove razlike u propisima. Kako javlja magazin "Der Spiegel", Google je 2010. u svojoj europskoj centrali u Irskoj prijavio obrt od 10 milijardi eura na ime plaćanja licenci - od čega je međutim navodno sedam milijardi eura plaćeno jednoj tvrtki-kćeri u Nizozemskoj. Tako je koncernu uspjelo ukupnu stopu poreza smanjiti na oko 20 posto, dok bi u Californiji, gdje je sjedište centrale, platio 40 posto.

O ovim prijedlozima OESS-a će ovog vikenda raspravljati ministri financija G20 zemalja u australijskom Cairnsu, ali konačne odluke neće biti donešene. Za otprilike godinu dana bi OESS trebao predstaviti i drugi dio paketa mjera za uspostavu porezne pravednosti u međunarodnom poslovanju, a tek potom bi ministri trebali odlučivati - o svim predloženim mjerama odjednom.