Biraju studij po stanju na burzi i plaći

Geodetski fakultet jedan je od pet tehničkih fakulteta (ukupno ih je 12) koji su ove upisne sezone popunjeni u rekordnom roku i na njima nema jesenskih prijemnih ispita.
Uz već uobičajeno bukiran Fakultet elektrotehnike i računarstva (ove se godine bez problema popunio sa 650 novih studenata), sva su slobodna mjesta popunili Građevinski, Rudarsko-geološko naftni, Fakultet strojarstva i brodogradnje i Geodetski fakultet.

Osnovni razlog pojačanog interesa na svima njima objašnjavaju činjenicom da tih struka nema na burzi. Završeni stručnjaci brzo se zapošljavaju, većinom na radnim mjestima s barem dvostruko višim plaćama od državnog prosjeka. Iznimka je Geodetski fakultet, čiji stručnjaci često ne rade na primjereno plaćenim mjestima, no ove godine na studij se prijavilo 340 maturanata, pedesetak više no lani. Uspjelo ih se upisati 115, čime je popunjena upisna kvota u ljetnom upisnom roku.

Najveće ovogodišnje iznenađenje je Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu koji je popunio kvotu u jednom jedinom upisnom roku, upisavši 420 studenata. Još osamdesetak njih koji su prošli razredbeni prag morali su odbiti, jer nije više bilo mjesta. Još donedavno taj je fakultet ostajao bez studenata i nakon posljednjeg, jesenskog roka.

»Promijenila su se vremena i mladi ljudi su postali svjesni da se na tržištu teško zapošljavaju jezičari, ekonomisti i pravnici. S druge strane, diplomiranih strojara nema«, kaže dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Izvor Grubišić. Činjenica je, dodaje, da gotovo nema zemlje u svijetu gdje nema hrvatskih strojara. Osim što su s diplomom FSB-a slobodni u izboru mjesta zapošljavanja, bilo da je riječ o domaćim ili stranim tvrtkama, drugi razlog interesa za studije strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva vidi u plaćama. Prosjek primanja njihovih završenih studenata je između 9000 i 10.000 kuna, i to s godinom ili dvije staža.

Studiji su teški, kao i većina tehničkih, no Grubišić kaže kako bi do kraja godine trebali završiti novi program koji bi zamijenio sadašnji poprilično naporan i zgusnut. »Radimo na tome da omekšamo studij«, kaže dekan, a novi bi program trebao biti u primjeni od iduće akademske godine. Fakultet strojarstva i brodogradnje prvi je uveo novi model studiranja, prihvativši 'bolonju' dvije godine prije ostalih, 2003., i tu činjenicu uzimaju kao jednu od važnijih za popularnost studenata: Bolonjski proces im je donio mogućnost da studenti skrate vrijeme studiranja.

Sa sobom na teren nose i protuotrov za zmije
»Posao geodeta je težak, često su na terenu. U zoru do grla u blatu, popodne se veru po planinama, da bi završili u kukuruzu pokušavajući izvesti mjerenje terena dok im prijete oba vlasnika u težoj međusobnoj svađi. Kada odu u Zagoru, obvezno sa sobom nose protuotrov protiv zmija. Uz fizički naporan posao, težak je i studij, no geodeta nema na burzi. Njih posao uvijek čeka, bilo u slabije plaćenoj državnoj tvrtki, bilo u privatnim poduzećima«, objašnjavaju na fakultetu interes za studij geodezije.