Bez rebalansa proračuna trebamo rast BDP-a 10%!

Golemi jaz otvara se pred ministrom financija Ivanom Šukerom: potkraj godine prijeti mu manjak u kasi od 10, a možda i 11 milijardi kuna. Ovogodišnji fiskalni deficit planiran je na razini od 5,5 milijardi kuna, no podaci Ministarstva financija pokazuju da je već u prvom kvartalu polovica tog iznosa već premašena.

Da bi se ostvarila planirana razina deficita, bio bi potreban rast BDP-a u drugoj polovici godine od čak 10 posto, što nije moguće. Većina analitičara predviđa pad gospodarstva do čak pet posto, ali i daljnji rast deficita.

Rebalans što prije
– Deficit bi mogao biti između 10 i 11 milijardi kuna do kraja godine, a pad gospodarstva na godišnjoj razini između 4 i 4,5 posto – predviđa Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Rashodi su veći u prvom kvartalu u odnosu na lani oko 11 posto, među ostalim zbog lokalnih izbora. A mogli bi se produbiti zbog priprema za predsjedničke izbore, ovisno naravno o kandidatima. Treba dodati i ispunjavanje traženih zahtjeva seljaka teških 1,5 milijardi kuna koji bi se, prema zahtjevu HSS-a, trebali ispuniti do rujna.

Veći rashodi i trend pada proračunskih prihoda koji su, prema podacima iz prvog kvartala, podbacili, trebao bi ublažiti rebalans koji bi, prema mišljenju Gorana Šaravanje, glavnog ekonomista Zagrebačke banke, trebao uslijediti što prije.

Prvi znak za to bilo je dvoznamenkasto povećanje rashoda. Rebalans bi trebao ići u smjeru povećanja prihoda, što je teže zbog opadajuće ekonomije, zatim smanjenja rashoda, što se može kontrolirati, te svakako novog zaduživanja koje je već najavljeno na inozemnom tržištu izdavanjem obveznica. Lovrinčević smatra da će Vlada čekati rezultate turističke sezone i tek potom krenuti u rebalans, no Šaravanja poručuje da ne bi dotad trebalo čekati.

Manje lokalnih jedinica
Problematična je i struktura punjenja proračuna. U prvom kvartalu prihodi su manji u odnosu na prošlu godinu pet posto, od čega porezni prihodi imaju pad od 20,4 posto. – Razlozi su znani – pad aktivnosti, manjak uplata, zakasnjeli rebalans proračuna te neradna nedjelja koja je došla u najgorem trenutku – objašnjava Lovrinčević.

– Ne treba zanemariti da će problem imati i lokalna vlast kada na površinu izađu njihovi troškovi te broj pada nezaposlenih osoba. Zbog toga, trebalo bi ozbiljno razmotriti teritorijalno ustrojavanje lokalnih jedinica – poručuje Lovrinčević.