Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Kol 2021

Bez nove kiše usjevi bi mogli jako nastradati

Izvor: · Autor: Ivica Getto  

Bez nove kiše usjevi bi mogli jako nastradati

Da nije bilo kiše, bez obzira na to što je pala u enormnim količinama, u Baranji i Slavoniji - ne bi bilo kukuruza, slikovito objašnjavaju slavonsko-baranjski ratari, ističući kako bi nova kiša za nekoliko dana, ne tako obilna, dobro došla svim usjevima.

Na slavonsko-baranjskim poljima u ovom trenutku najviše je kukuruza.

- Da nismo dobili ovu kišu koja, svom srećom, nije nanijela veće štete osim što je dio usjeva malo povaljala, definitivno bi cijeli urod kukuruza završio u silaži - priča Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca i član Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), naglašavajući kako je kiša, koje je u kratkom vremenu palo više od 130 litara po četvornom metru, u pravom smislu riječi spasila kukuruz. Naglašava kako je kukuruz u ovom trenutku u relativno dobrom stanju, ali bi ga novo duže sušno razdoblje ‘‘ubilo‘‘.

Sudeći po kratkoročnim prognozama meteorologa, ne piše mu se dobro, budući da u idućih tjedan dana (bar za sada) nema na vidiku znatnijih oborina. No, dodaje, neće biti kasno ako oborina ne bude ni u razdoblju nešto dužem od desetak dana, ali se pribojava temperatura viših od 35 Celzijevih stupnjeva koje ne odgovaraju čak ni suncokretu.

- Ova je uljarica za sada u dobrom stanju, što se ne bi moglo reći za soju, koja će sigurno odbaciti dvije-tri etaže, što će u konačnici značiti 20-30 posto manji prinos, to više što ni u cvatnji nije imala dovoljno vlage - kaže. Podsjeća kako je u Baranji sve manje šećerne repe, a oni koji su je posijali morat će ‘‘pojačati‘‘ tretiranja. Ističe kako joj je kiša dobro došla, ali zbog velikih vrućina prijete cerkospora, plamenjača i ostale ‘‘lisne bolesti‘‘, pa će umjesto dva-tri tretiranja ratari morati to isto činiti u pet, pa čak i šest navrata. Šećerne repe nema ni Šandor Sabo, poljoprivrednik iz Karanca, ali u idućih će dana u nebo gledati i nove padavine očekivati zbog kukuruza.

- Iako dugo nisam doživio takvu količinu kiše za kratko vrijeme, zbog nje moram biti zadovoljan jer je pomogla kukuruzu. Savijanjem listova on će jedno vrijeme sprječavati isparavanje vlage, ali ako za nekoliko dana ne bude kiše, definitivno ćemo imati problem - tvrdi Sabo. I on se slaže kako suncokretu za sada vrijeme odgovara, ali nekoliko dana iznad 35 stupnjeva ni suncokret ne bi baš najbolje podnio. Rano mu je za bilo kakvu procjenu prinosa, to više što oni ovise isključivo o meteorološkim uvjetima.

Globalno gledajući, baranjski su ratari trenutačno zadovoljni stanjem na obradivim površinama, posebice stoga što Baranju, za razliku od prošle godine, za sada nisu zahvatile vremenske nepogode kao dio Slavonije. Tome treba dodati i dobre rezultate žetve pšenice i ječme, pa čak i njihovu otkupnu cijenu. Razočarani su jedino poskupljenjem nekih repromaterijala, umjetnog gnojiva primjerice.

- Šleper umjetnog gnojiva sada je 25.000 kuna skuplji nego zimus - podvlači Pranjić.


Komentari članka

Vezani članci

Rekordna žetva Podravke Agri: u silosima čak 140.000 tona žita

23.07.2026.

Završena je ovogodišnja žetva ječma i pšenice na oranicama Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci.

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Tag cloud

  1. 2887 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1515 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk